Dobra vijest je da se visoki holesterol može spriječiti i sniziti promjenom načina života.
Smanjite unos zasićenih masti i eliminirajte trans masti
Zasićene masti povećavaju LDL ili loš holesterol. Uglavnom se nalaze u životinjskim, ali i u nekim pekarskim proizvodima koji uključuju zasićene biljne masti kao što su palmino i kokosovo ulje. Pet glavnih izvora zasićenih masti su sir, gotovi deserti (kolači, muffini i sladoledi), piletina, svinjetina i hamburgeri.
Trans masti su oblik nezasićenih masti, koje su povezane s povećanim rizikom od srčanih bolesti, moždanog udara i dijabetesa tipa 2. One također povećavaju loš holesterol i snižavaju dobar holesterol.
Većina trans masti nastaje u industrijskom procesu kojim se dodaje vodik tekućim biljnim uljima kako bi ih se učinilo čvršćima. Na naljepnicama su navedena na popisu sastojaka kao "djelomično hidrogenirana ulja". U manjim količinama može ih se naći u prženoj hrani, pekarskim proizvodima, margarinu, kokicama iz mikrovalne pećnice, rashlađenim tijestima i kremama za kavu.
Jedite više zdravijih masti
Zamijenite zasićene i trans masti zdravijim mastima poput mononezasićenih i omega-3 masnih kiselina. Masline, maslinovo ulje, avokado, ulje avokada i većina orašastih plodova su dobri izvori mononezasićenih masti. Konzumiranjem mononezasićenih masti, umjesto zasićenih masti i trans masti, možete smanjiti loš kolesterol (LDL), povećati dobar kolesterol (HDL) i tako smanjiti rizik od srčanih bolesti i dijabetesa.
Omega-3 masne kiseline djeluju protuupalno, a mogu biti posebno korisne za zdravlje srca i krvnih žila. Zamjenom mesa i unosom više omega-3 masnih kiselina možete sniziti loš holesterol, smanjiti trigliceride i povećati dobar holesterol.
Zbog veze između unosa omega-3 masnih kiselina i smanjenja rizika od kardiovaskularnih bolesti, Američka udruga za srce preporučuje da svi odrasli jedu dvije porcije masne ribe sedmično. Ribe bogate omega-3 masnim kiselinama su losos, tuna, pastrva, skuša, sardine i haringe. Biljni izvori omega-3 masnih kiselina su lanene sjemenke, orasi i chia sjemenke.
Jedite više vlakana
Topiva vlakna, koja se nalaze u zobi, ječmu, grahu, leći te velikom broju voća i povrća, smanjuju apsorpciju holesterola, vežući se na holesterol u probavnom traktu i sprječavajući njegovu probavu. Iz tog razloga prehrana bogata topivim vlaknima može značajno smanjiti razinu holesterola.
Više vježbajte
Vježbanje pomaže u regulaciji tjelesne težine, poboljšanju raspoloženja i smanjenju šećera u krvi, a može i povećati dobar holesterol i smanjiti loš holesterol. Prema smjernicama, odrasli bi trebali vježbati barem 150 minuta sedmično umjerenim intenzitetom. To je jednako brzom trčanju u trajanju od 30 minuta pet dana u sedmici. Ako radite energične vježbe, poput trčanja, preporučuje se da ciljate na najmanje 75 minuta sedmično.
Postoje neki dokazi da energična aerobna tjelovježba može imati najveći utjecaj na povećanje razine HDL-a, ali bilo koja količina i vrsta tjelovježbe nudi zdravstvene prednosti.
Jedite više biljaka
Birajte biljne proteine kao što su grah, leća i tofu. Životinjski proizvodi nisu jedini izvor bjelančevina. Sve potrebne proteine možemo dobiti jedući biljke. Čak i ako jedan obrok dnevno ili nekoliko obroka sedmično zamijenimo biljnim proteinima, to bi moglo značajno poboljšati razinu holesterola.
Pazite na tjelesnu težinu
Smršavite ako je potrebno. Nemaju svi s visokim holesterolom prekomjernu tjelesnu težinu, ali ako je imate ili ste pretili, čak i mali gubitak težine može poboljšati vaš holesterol. Ova veza između tjelesne težine i holesterola vjerojatno je posljedica mnogih faktora. Gubitak težine u početku može smanjiti razinu triglicerida, ali onda može pomoći u smanjenju razine LDL-a i ukupnog holesterola, smanjujući upalu i poboljšavajući način na koji tijelo upravlja holesterolom.
Tiktokerica u Briselu nudila čokoladu s Balkana tvrdeći da je belgijska: Niko nije prepoznao razliku
Livaković se nada da Džeko neće ostvariti transfer koji se dugo spominje: Zadovoljstvo je imati ga
