Kosti se ne formiraju samo jednom i ne ostaju iste cijelog života. Kost se sastoji od živog tkiva koje se stalno mijenja i preobličava. Ovaj proces je znatno efikasniji kada smo mladi. Do 30. godine života tijelo zaustavlja povećanje koštane mase, a kada dođemo do 40-ih ili 50-ih godina, kosti su podložnije lomovima nego obnavljanju.
Ovo stanje vremenom može dovesti do osteoporoze. Kosti postepeno postaju tanje, što može dovesti do prijeloma koji su uzrokovani i najobičnijim padom. Starije žene imaju tendenciju da imaju veći rizik od razvoja ove bolesti, ali važno je istaći kako ovo stanje nije isključivo rezervirano za žene, ono može utjecati i na muškarce.
Ostali faktori rizika mogu uključivati prekid obnavljanja kosti nakon 50 godina starosti, ranu menopauzu, slabiju tjelesnu konstituciju, pušenje i porodičnu historiju osteoporoze.
Prekid obnavljanja kosti može imati teške posljedice za organizam. Primjerice, tokom prve godine nakon frakture kuka stope smrtnosti se kreću od 24 do 30 posto zbog rizika od komplikacija.
Osteoporoza postaje više problem starijih, a ženama teže srastaju kosti tokom menopauze. Ljudi u 70-im godinama, bilo da su muškarci ili žene, izgubili su koštanu masu u približno istoj stopi.
Na raspolaganju su lijekovi koji mogu pomoći u liječenju osteoporoze, a prevencija ili usporavanje početnog gubitka kostiju predstavlja značajnu akciju.
Nedavna studija objavljena u časopisu Immunity testirala je sposobnost probiotika da utječu na obnavljanje kostiju.
Naučnici su vršili istraživanje na ženkama laboratorijskih miševa. Naime, naučnici su im dali oralni Lactobacillus rhamnosus GG suplement u periodu od četiri sedmice.
Oni objašnjavaju da su probiotici donekle kontroverzni zato što njihov mehanizam djelovanja prema kostima nije poznat, tako da se njihova primjena smatra alternativnim, ezoteričnim i neprovjerenim tretmanom.
Međutim, istraživanje pokazuje da probiotici mogu pozitivno utjecati na strukturu kostiju. Stručnjaci također vjeruju da je broj bakterija sadržanih u probioticima možda jednako efikasan za kosti koliko i probiotik za svoju primarnu svrhu, ali je potrebno više istraživanja kako bi se ovi navodi potvrdili.
Glavna stvar koju treba imati na umu kada je riječ o ovoj studiji je da je bila provedena na miševima, a ne na ljudima. Autori kažu da postoji velika potreba da se nastavi istraživanje i oni bi željeli da dođu do egzaktnih podataka mogu li probiotici direktno utjecati na poboljšanje zdravlja kostiju.
"Naši nalazi će morati biti potvrđeni u studijama na ljudima", objašnjavaju stručnjaci.
Oni napominju da ako se studije pokažu uspješnim, to može otvoriti put za jeftine i dobro tolerirane tretmane koji mogu pomoći u optimizaciji razvoja skeleta kod mladih ljudi i koji mogu pomoći u prevenciji i liječenju osteoporoze kod starijih osoba.
