Skoro svaka seksualno aktivna osoba se barem jednom u životu zarazi HPV-om: Zašto je vakcinacija bitna
U najvećem broju slučajeva imuni sistem uspijeva da se odbrani od mogućeg razvoja bolesti za koje je HPV odgovoran. Međutim, kod jednog broja ljudi ne uspijeva da spriječi klinički aktivnu infekciju. Najčešća oboljenja koja se javljaju kao posljedica HPV infekcije su rak grlića maternice, rak vagine, rak vulve, rak anusa, rak penisa, rak usne duplje kao i pojava genitalnih bradavica i respiratorne papilomatoze kod dojenčadi.
Preko 90 posto slučajeva karcinoma grlića materice izazvan je HPV virusom. Upravo nastanak raka u ćelijama zaraženim HPV-om je saznanje koje ovu infekciju čini tako značajnom. Naučni rad koji je dokazao direktnu povezanost infekcije HPV-a i razvoja malignih bolesti predstavlja jedno od najvećih otkrića u medicini u XX vijeku, za koje je naučni tim predvođen Dr. Harald zur Hausenom dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu 2008. godine.
Maligne bolesti (rak grlića maternice, vulve, vagine i anusa) izazvane HPV-om svake godine pogode 580.000 ljudi širom svijeta, a procjena je da 32 miliona ljudi u svijetu oboli od genitalnih kondiloma za koje je takođe odgovorna infekcija HPV-a. HPV je četvrti najčešći oblik karcinoma u svijetu, te najčešće napada mlade žene u reproduktivnoj dobi. Više od 30.000 žena žena umire od posljedica zaraze HPV virusom.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2022. godine, Bosna i Hercegovina se nalazi pri samom vrhu zemalja u Evropi po stopi obolijevanja od raka grlića maternice (14,2 žena na 100.000 stanovnika) i po stopi umiranja od ove bolesti (5,2 žena na 100.000 stanovnika).
Mogu li se spriječiti oboljenja izazvana HPV-om
Pored dokazane direktne povezanosti s razvojem malignih bolesti, još jedan razlog zbog kojeg se o HPV-u puno govori jeste činjenica da se mogu spriječiti infekcija i bolesti koje nastaju kao njena posljedica. Prevencija može biti primarna, koja podrazumijeva prevenciju svih navedenih bolesti imunizacijom kojom se sprječava infekcija virusom i sekundarna, koja omogućava prevenciju razvoja uznapredovalog karcinoma grlića maternice preventivnim pregledima za rano otkrivanje prvih promjena.
Veliki broj država širom svijeta sprovodi dugogodišnje javno-zdravstvene programe u cilju prevencije i ranog otkrivanja ovih bolesti. Pokazalo se da programi koji uključuju primarnu prevenciju - imunizaciju i mjere sekundarne prevencije - skrininga na rano otkrivanje raka grlića maternice kod žena od 23. do 65. godine života daju najbolje rezultate u smanjivanju broja oboljelih i umrlih od ove teške bolesti.
Imunizacija protiv oboljenja izazvanih HPV-om
Najefikasnija mjera prevencije svih navedenih bolesti je imunizacija. Ova metoda je započeta u zemljama Evropske unije prije više od deset godina, gdje su preporučenom imunizacijom obuhvaćena djeca školskog uzrasta u skladu sa nacionalnim imunizacionim programima. Primarnom prevencijom u ovom periodu života, kada djeca još nisu došla u kontakt sa HPV-om, postiže se zaštita od infekcije virusom i sprječava se oboljevanje u kasnijoj životnoj dobi. Vakcinacija je započeta u Sloveniji, Hrvatskoj, Bugarskoj, Mađarskoj, kao i Sjevernoj Makedoniji od 2009. godine, dok je u Srbiji i Crnoj Gori započeta nešto kasnije, 2022. godine.
Praćenje efikasnosti vakcine je pokazalo značajno smanjenje bolesti izazvanih HPV infekcijom u periodu od 10 i više godina. Najbolji primjer efikasnosti vakcine imamo u Australiji, gdje je zbog visokog obuhvata HPV imunizacijom za samo pet godina učestalost genitalnih kondiloma u populaciji smanjena za 92 posto. Prema podacima međunarodnog instituta za papiloma viruse Australija bi mogla da bude prva zemlja u svijetu koja bi proglasila eliminaciju raka grlića maternice, bazirajući se na činjenici da je u periodu 2005. - 2015. godine stopa oboljevanja od HPV-a u ženskoj populaciji opao sa 22,7 na 1,1 posto na 100.000 žena.
Praćenjem sigurnosnog profila ove vakcine u posljednjih 12 godina, pokazano je da ova vakcina spada u kategoriju ekstremno sigurnih vakcina. Ovo je prvi slučaj da je Svjetska zdravstvena organizacija kategorisala jednu vakcinu na ovaj način, a neželjena dejstva pomenuta u izvještaju su prvenstveno vezana za aplikaciju vakcine (bol na mjestu uboda, otok, crvenilo...).
Zašto je potrebno vakcinisati i dječake
Rezervoar HPV-a je ljudsko tijelo, pa su podjednako oba pola izložena infekciji HPV-a. S obzirom na to da je dokazano da je infekcija izazivač pojedinih bolesti kao što su rak penisa, anusa i ždrijela kao i pojava genitalnih kondiloma, i muška populacija je u riziku obolijevanja od ovih bolesti. Također, pošto se HPV prenosi seksualnim kontaktom, vakcinacijom dječaka spriječava se dalje širenje virusa u populaciji.
Ko treba da primi vakcinu protiv HPV-a
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da je najbolje da se vakcinišu djevojčice uzrasta od devet do 14 godina. Većina zemalja prihvata ovu preporuku, s tim da se u nekoliko država preporučuje vakcinacija čak i među djevojkama i mladim ženama starosti do 26 godina. Osobe starije od preporučenog uzrasta i koje su već seksualno aktivne još uvijek mogu dobiti vakcinu u nekim državama.
Radmila Stevandić Begović, specijalistkinja porodične medicine i subspecijalistkinja epidemiologije nezaraznih bolesti, navela je da danas nemamo epidemiju zaraznih bolesti, već da imamo epidemiju malignih bolesti.
"Ja se više bavim prijavom malignih bolesti nego zaraznih bolesti. Radim 20 godina, a sve su mlađi ljudi bolesni. Sve je češće da se mlade osobe suoče sa tako jednom strašnom dijagnozom. Zaista je poražavajuće za društvo i medicinu da smo došli u situaciju da imamo nešto tako dobro što može spasiti toliko mnogo ljudskih života, a da moramo nekog ubjeđivati u vakcinaciju. To je za mene poražavajuće kao ljekara. Kolege, hajde da budemo ti koji ćemo edukovati našu djecu, roditelje naše djece i vakcinišite djecu. Djeca su jako sklona da preispituju i osuđuju roditelje te i njih upozoravam da ne bi došli u situaciju da vas dijete pita: 'Zašto me nisi vakcinisao, a mogao si?'", rekla je.
Ives Šindrak, specijalistkinja ginekologije i opstetricije, rekla je da sve osobe koje su seksualno aktivne imaju rizik da dođu u kontakt s virusom, najmanje jednom do dva puta u toku života.
"Činjenica da imamo alatku koja može da spriječi nastanak tako ozbiljnih stvari kao prekanceroze i karcinom grlića, da je lako dostupna i da je besplatna je više nego dovoljno. Vakcinisala sam svoje žensko dijete u uzrastu od 17 godina zato što vakcine nije bilo ranije. Nemam nikakvo loše iskustvo i sad već imam dovoljan broj pacijenata koji su vakcinisali svoju djecu i povratne informacije su bile zadovoljavajuće", rekla je.
Asaf Salčinović, specijalista epidemiologije, navodi da 80 posto seksualno aktivnih muškaraca i žena u nekom trenutku svog života bivaju zaraženi nekim tipom HPV-a.
"Većina osoba nikada ne sazna da ima infekciju, ali je mogu prenijeti svom partneru. Svake godine se bilježi oko 14 miliona novozaraženih osoba u svijetu. Većina infekcija izazvanih HPV-om prolazi bez simptoma, odnosno većina zaraženih i ne zna da ima infekciju. Vakcina koja je odnedavno dostupna u Bosni i Hercegovini je vakcina koja štiti od raka grlića maternice. To je jedina vakcina, uz djelomično vakcine protiv hepatitisa B, koja štiti od neke vrste karcinoma", ispričao je.
