Šta trebate raditi u slučaju ekstremno visokih temperatura

• bebe i mala djeca

• osobe koje uzimaju određene lijekove

• osobe oboljele od hroničnih bolesti, posebno plućni i srčani bolesnici

• osobe koje već imaju povećanu temperaturu tijela zbog nekih upala

• osobe koje uživaju alkohol ili droge

• osobe koje imaju problema sa kretanjem

• osobe koje su fizički aktivne, kao što su fizički radnici, sportisti i žene

Opće preporuke

Vrijeme provoditi u izračenim i zahlađenim dijelovima stana

Napolje izlaziti samo u krajnjoj nuždi, uz adekvatnu odjeću (pamučne tkanine svijetlih boja)

Konzumirati veće količine tečnosti koja ne sadrži kofein i alkohol;

Pratiti vijesti i redovno slušati vremensku prognozu kako biste bili informirani o vrijednostima temperature

Planirati unaprijed svoje aktivnosti i na taj način pokušati smanjiti rizik od toplotnog vala ili iscrpljenosti izazvane vrućinom

Posebnu pažnju obratite na ličnu higijenu tj. svakodnevno se tuširajte mlakom vodom i odijevajte čistu odjeću

Izbjegavajte kupanje u rijekama, koje zbog nižeg vodostaja imaju veću količinu organskih materija u raspadanju, a prednost dajte gradskim bazenima u kojima se voda redovno kontroliše i dezinficira

U intervalu od 11-15 sati, najveća je izloženost UV zracima koji izazivaju opekotine i oštećenje kože, dok boravak u hladu smanjuje štetno djelovanje ovih zraka za 50%

Prilikom izlaganja sunčevim zracima (na obali mora, rijeka ili jezera), obavezno je, naročito za djecu, koristiti kreme sa najvećim zaštitnim faktorom (25 i 30)

Prilikom boravka u vodi također je potrebno koristiti zaštitne kreme, budući da 40% UV zraka dopire do 1 m dubine

Sunčajte se postepeno (prvi dan 30 minuta, pa postepeno produžavajte vrijeme), izbjegavajte sunčanje u intervalu od 11-15 sati i češće uzimajte manje količine negaziranih napitaka

U klimatiziranim prostorijama (naročito u automobilima sa ugrađenim klima uređajem), potrebno je voditi računa da se ne pravi velika razlika između unutrašnje i spoljašnje temperature zraka, jer prilikom izlaska iz takvih prostorija može doći do ozbiljnih zdravstvenih problema

Šta treba učiniti?

Klonite se vrućine

Ako su prognozirali toplotni val, pokušajte planirati dan na način da izbjegavate izloženost vrućini

Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana (između 11 i 16 sati), izbjegavajte napor

Izbjegavajte naporne vanjske aktivnosti, kao što su sport ili radovi na otvorenom, odgodite to za nešto svježiji dio dana, recimo rano jutro

Ako morate izaći, krećite se u hladu, nosite šešir ili kapu i laganu i široku odjeću, po mogućnosti pamučnu, te ponesite sa sobom vodu za piće

Osvježite se

Boravite u najsvježijem dijelu stana, koliko god je to moguće

Zamračite prostorije okrenute prema suncu

Ne otvarajte prozore, jer je zrak u prostoriji hladniji nego vani

Otvorite ih noću kada vrijednost vanjske temperature padne

Tuširajte se hladnom vodom, a nekoliko puta tokom dana osvježite se hladnom vodom, posebno lice i potiljak

Redovno pijte vodu i ako ne osjećate žeđ. Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine. Pijte redovito negaziranu običnu ili mineralnu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera; Izbjegavajte alkohol i kafu, oni utiču na gubitak tečnosti iz organizma

Jedite manje kaloričnu hranu, unosite u organizam više salate, voća i povrća

Jedite češće i manje obroke i izbjegavajte namirnice sa visokim sadržajem bjelančevina (npr. meso i mesni proizvodi, naročito suhomesnati proizvodi)

Lako kvarljive namirnice kupovati samo na mjestima gdje su one sigurno uskladištene i obavezno ih čuvati u frižideru

Ograničite konzumiranje kremova, kolača sa kremom, majoneza, salama i drugih lako kvarljivih namirnica

Praktični savjeti u slučaju toplotnih udara

Kod jačeg toplotnog vala moguć je gubitak tečnosti i pregrijavanje organizma, što može dovesti do iscrpljenosti. Toplotni udar može nastati ako se iscrpljenost od vrućine ne liječi, ali se, isto tako, može pojaviti iznenada i bez prethodnog upozorenja. Simptomi iscrpljenosti koja je uzrokovana vrućinom uključuju glavobolju, vrtoglavicu, mučninu i povraćanje, slabost u mišićima ili grčeve mišića, bljedilo i visoku temperaturu. Potrebna je pomoć ljekara.

Sklonite se na hladnije mjesto i pijte dosta vode ili voćnih sokova. Ako ste u prilici, istuširajte se mlakom vodom ili se osvježite spužvom koja je namočena u hladnoj vodi. Simptomi toplotnog udara su glavobolja, mučnina, jaka žeđ, pospanost, vruća, crvena i suha koža, nagli porast temperature, konfuzija, agresija, grčevi u mišićima i gubitak svijesti. Toplotni udar može izazvati nepovratne promjene na organizmu, uključujući i mozak, ili čak smrt.

Potražite pomoć ukoliko ste zabrinuti

Nazovite svog ljekara ili hitnu pomoć ako ste zabrinuti za svoje zdravlje tokom toplotnog vala, posebno ako uzimate neke lijekove ili imate neuobičajene simptome

Obratite pažnju na grčeve u rukama, nogama ili stomaku, osjećaj blage konfuzije, slabost ili probleme sa spavanjem

Ako imate gore navedene simptome, odmorite se nekoliko sati, osvježite se i pijte vodu ili voćne sokove, te potražite pomoć ljekara ako vam se stanje ne popravi ili se pogorša

Pružite pomoć drugima

Ako poznajete nekoga iz gore navedenih rizičnih grupa, pružite mu potreban savjet i pomoć tokom toplotnog vala

Starije osobe koje žive same treba svakodnevno posjećivati

Dok čekate hitnu pomoć

Ako je moguće, premjestite osobu na hladnije mjesto

Otvorite prozore da stvorite strujanje zraka

Rashladite osobu otkopčavanjem odjeće, prskanjem hladnom vodom ili je umotajte u vlažne čaršafe

Ako je pri svijesti, dajte joj vode ili voćnog soka

Nemojte joj davati nikakve lijekove