Iako društvo često ne odobrava ovakav način ishrane, vegani i veganke u našoj zemlji imaju veliku podršku i razumijevanje njihovih porodica i prijatelja. Neke od svojih najbližih uspjeli su i potaknuti na vegansku prehranu i smanjenje konzumacije proizvoda životinjskog porijekla.
"Problem je što su nas od malih nogu učili kako životinje postoje da bi ih čovjek iskorištavo, da one postoje samo radi nas te da su mesni i mliječni proizvodi neophodni za zdravlje, što je daleko od istine", kazala nam je Vedrana Vujica koja je veganka već šest godina, a prije toga je bila vegetarijanka više od deset godina.
Vujica je zajedno s vegankama Eminom Borčak-Spahić i Almom Krantić nedavno osnovala neformalno Udruženje Vegani i veganke BiH. Glavni ciljevi su im povezivanje i pružanje podrške svim veganima i vegankama u našoj državi, educiranje i informisanje mladih o etičkom postupanju prema životinjama i njihovom inherentnom pravu na slobodu i život, kao i o veganskoj prehrani i načinu života. Kako kažu, nadaju se kako će što više mladih potaknuti da razmisle o civilizovanijem načinu ishrane koji ne zahtijeva ubijanje životinja.
Veganska trudnoća
Emina Borčak-Spahić je veganka već četiri godine, a prije toga je bila vegetarijanka. Nedavno je rodila sina, a njena cijela trudnoća bila je zasnovana isključivo na veganskoj ishrani.
"Prema riječima medicinskih sestara, Eminin sin bio je najzdravije i najnaprednije novorođenče na porodiljskom odjelu", naglasila je Vujica u razgovoru za Klix.ba.
Mnogi tvrde da je veganska prehrana zdravija i raznovrsnija u odnosu na standardnu ljudsku ishranu, jer vegani po pravilu konzumiraju više povrća i voća u odnosu na prosječnog nevegana ili svejeda.
"Naučna istraživanja pokazuju da ovakva ishrana umanjuje rizik za obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, hipertenzije i povišenog holesterola koji danas pogađa skoro svaku drugu ili treću osobu u srednjoj ili kasnijoj fazi života, a rezultat su prevelikog unosa mesnih prerađevina i životinjskih proteina, ali i rafiniranog šećera, kao i ostalih visokoprocesuiranih i nutritivno praznih proizvoda", pojašnjava Vujić.
Izbalansirana i zdrava ishrana
Ono što moraju znati osobe koje žele živjeti ovakvim načinom života jeste da veganska prehrana treba biti zdrava i izbalansirana. Zbog toga je u ishranu potrebno uključiti sve prehrambene grupe, od mahunarki, grahorica, cjelovitih žitarica, povrća, voća, orašastih plodova, nerafiniranih ulja kao što su maslinovo, kokosovo, bučino ili ulje repice, sjemenki te vitamina B12.
"Prelaskom na vegansku prehranu smanjujemo potražnju za životinjskim proizvodima. Porastom veganskih potrošača umanjuje se broj eksploatisanih životinja u mesnim, mliječnim te industrijama jaja", naglasila je Vujić.
U Udruženju Vegana i veganki BiH ističu kako nisu nikakva sekta, čudaci ili ekstremisti te kako nemaju nikakve religiozne ili političke ciljeve. Svakodnevno putem svoje web stranice informiraju i educiraju ljude o tome šta se zapravo svakodnevno nalazi u njihovom tanjiru. Kako kažu, ljudi u BiH su neinformisani o tome šta jedu i odakle dolazi njihova hrana, ali i odjeća, obuća, kozmetika...
"Mi smo odrasli jedući meso, pijući kravlje mlijeko, ne pitajući se zašto smo jedini sisari na svijetu koji piju tuđe mlijeko. Zašto pijemo kravlje mlijeko, a ne pseće ili konjsko? Zašto jedemo ovce i krave, a mazimo pse i mačke? Mnogi od nas žive ili su živjeli sa životinjama poput pasa, mački ili ribica. Volimo te životinje, one su važan dio naše porodice, tugujemo kada umru. Ali, stavljamo viljuške u ostale životinje koje nisu ni po čemu drugačije od onih koje jedemo. Zašto? Kulturalno smo i društveno indoktrinirani da ne razmišljamo o dobrobiti životinja, o tome šta kupujemo i konzumiramo te kakve posljedice naši kupovni i prehrambeni izbori imaju po naše zdravlje, životinje i okoliš", prokomentarisala je Vujić.
Slaba ponuda u restoranima
Osobe koje se hrane veganskim jelima teško nalaze restorane u BiH koji na svojim menijima nude i biljna jela kao što su humus, falafel, razni indijski specijaliteti… U Sarajevu postoji nekoliko ovakvih restorana, a neki od njih najavili su da će u ponudi uskoro imati i veganske deserte.
"Ponuda zasigurno nije dovoljna, no s obzirom na to da je broj veganki i vegana u našoj državi u posljednjih nekoliko godina u porastu, očekujemo da će se ovo uskoro početi mijenjati, jer tržište se prilagođava potrebama svojih potrošača. Bitno je napomenuti i da u trgovinama imamo sve veću ponudu veganskih certificiranih i posnih proizvoda", kazala nam je Vujić.
Na kraju razgovora, vegani i veganke BiH poručuju kako je najvažnije da postoji tolerancija između njih i nevegana jer, kako su naglasili, samo u takvoj atmosferi može postojati prilika za učenje i prihvatanje novih ideja, lični razvoj i promjenu stavova. Njihova teza je da "ništa nije ukusnije od čiste savjesti".
Nije poznato koliko ima vegana i veganki u BiH, ali samo u Sarajevu ih je blizu 50.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
