U Bosni i Hercegovini registrovano 350 osoba zaraženih HIV virusom
AIDS nekada neizlječiva i smrtonosna bolest, danas uz pomoć adekvatne terapije, postala je kao i sve druge hronične bolesti s kojom oboljeli mogu kvalitetno proživjeti normalan životni vijek.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije procijenjeno je da 36,7 miliona ljudi širom svijeta živi sa HIV-om, dok oko 17 miliona njih ima pristup antiretrovirusnim lijekovima.
U Bosni i Hercegovini s HIV-om živi blizu 350 osoba. Međutim, zbog straha od saznavanja vlastitog HIV statusa, procjenjuje se da je broj inficiranih osoba u našoj državi znatno veći, budući da je stopa testiranih relativno niska. U prosjeku godišnje u našoj državi se identificira između 15 i 20 novih slučajeva HIV-a.
Ključna prevencija
Neophodno je preventivno testiranje na HIV kako bi se zaražene osobe pravovremeno stavile pod zdravstveni nadzor, ističe infektolog Jasna Topalović Četković. Dodaje da je prevencija od izuzetne važnosti jer AIDS je bolest koja nema nikakve simptome, a ukoliko se oni pojave onda je riječ o oportunističkoj infekciji koja je smrtonosna po zaraženu osobu. Nažalost, na Klinici za infektivne bolesti KCUS-a sve je više takvih slučajeva.
“Testiranje na AIDS se vrši tako što se uzme uzorak krvi i on se dalje pod šifrom odnosno anonimno šalje u naš mikrobiološki institut KCUS-a, saznaje se status u okviru 24 sata i shodno tome se vrši savjetovanje u zavisnoti od pozitivnog ili negativnog statusa pacijent se dalje upućuje na kontrolni pregled ukoliko je to potrebno za kontrolna testiranja ukoliko je nalaz negativan, ukoliko je pozitivan on se dalje infektološki stavlja pod zdravstveni nadzor", navodi Četković.
Šefica odjela za HIV/AIDS Kinike za infektivne bolesti KCUS-a, Vesna Hadžiosmanović navodi kako je testiranje u potpunosti anonimno i besplatno i da radi svakim radnim danom od 8 do 16 sati.
“Zahvaljujući radu tog savjetovališta mi smo detektovali jako veliki broj HIV inficiranih osoba jer nam je kroz savjetovalište povećana stopa testiranih što je jako bitno tako da mi godišnje imamo oko 2.000 do 2.500 osoba koje se godišnje testiraju'', ističe doktorica Hadžiosmanović.
Hadžiosmanović dodaje da HIV inficirana osoba može doživjeti duboku i kvalitetnu starost i živjeti normalnim životom kao i svaka druga osoba.
''Ja volim navesti primjer trudne majke koja rađa HIV neinficirano dijete bez obzira što je žena HIV pozitivna ona prima retroviralnu terapiju. I mi smo na Kliničkom centru u Sarajevu imali takvih šest primjera, znači imamo šest beba koje su negativne, a koje su rođene od HIV pozitivnih roditelja'', priča Hadžiosmanović.
BiH je svim pozitivnim državljanima osigurala besplatnu terapiju koja je doživotna kombinacija trojne antiretroviralne terapije koju pacijenti primaju. Pravo na liječenje imaju samo pacijenti sa zdravstvenim osiguranjem, a prosječna cijena mjesečne terapije je oko 500 eura.
“Zahvaljujući velikom entuzijazmu infektologa na listu se u kontinuitetu, otežano zbog materijalnih uslova, ali stavljaju novi lijekovi shodno trendovima u svijetu tako da naši pacijenti imaju praktično prvu liniju efikasnih lijekova”, kazala je infektolog Četković.
Predrasude i diskriminacija
Svijest o osobama koje žive sa HIV/AIDS-om u BiH se nije promijenila. Stigma i diskriminacija su i dalje najveći problem sa kojim se oni suočavaju. Dajana Pašić iz Asocijacije XY navodi da se mnogi od njih su u strahu da neko njima blizak ne sazna za njihov HIV status, zatim, imaju problema prilikom zapošljavanja ili kada im trebaju neke od zdravstvenih ili druge usluge, te da na neki način sami sebe kažnjavaju i smatraju da ne zaslužuju ništa više od pukog životarenja. Naglašava da je svakodnevno informisanje o ovoj tematici ključno, jer na taj način se smanjuje prenos ove bolesti.
“Međutim, naša zemlja je i pored toga i dalje takva da je klima koja vlada puna osude, stigme, diskriminacije i neprihvatanja, ne samo osoba koje žive sa HIV/AIDS-om nego ni mnogih drugih populacija i pojedinaca koji se ne nalaze u nekom određenom 'kalupu'. Mislim da je razlog tome visoki stepen traume i post -traumatskog sindroma koji je uveliko prisutan i u BiH (htjeli mi priznati ili ne) i zbog kojeg se mnogi ljudi osjećaju 'zaglavljeno' i teško im je da krenu naprijed“, ističe Pašić.
Asocijacija XY u saradnji s APOHA organizacijom, zaraženim pruža neophodnu moralnu podršku kroz umrežavanje sa osobama iz relevantnih organizacija ili institucija, podizanjem svijesti o osnovnim ljudskim pravima i jačanjem ličnosti ovih ljudi. Međutim, navode kako u BiH ne postoje stalni ili organizovani programi psihosocijalne podrške za ove osobe. Kažu da imaju izgrađenu mrežu sa organizacijama i pojedincima koji se bave HIV/AIDS-om u regionu i Evropi, te da se na taj način zaražene osobe mogu bolje povezati i biti aktivne.
“Želim vjerovati da će biti bolje i da ćemo mi kao ljudi više u svemu podržavati jedni druge. Prevelik je naglasak na brzini, zaradi, materijalnom i sticanju. Kada svi budemo spremni da stavimo ljudsko biće, tj. čovjeka (ljudska prava i potrebe) u centar kada se prave programi, onda možemo očekivati bolju budućnost i za osobe koje žive sa HIV/AIDS-om, ali i za sve nas“, navodi Pašić.
Dodaje da je oko 80 posto osoba koje žive sa HIV-om muškog pola, a najveći broj HIV slučajeva je registrovan u dobnoj skupini od 30 do 39 godina te da se prosječna dob inficiranih smanjila na 31 godinu.
Dominantan način prenosa HIV-a na neinficirane osobe je nezaštićeni spolni odnos. Česti način prenosa virusa su i injekcioni korisnici droga.
Doktorica Hadžiosmanović na kraju upozorava da je broj HIV inficiranih u BiH u porastu, te da je zbog toga neophodno preventivno testiranje, kao i edukacija i informiranost građana o ovoj bolesti. Dodaje da je vrijeme da se građani u našoj državi oslobode predrasuda prema HIV zaraženim ljudima.
Park Residence poprima završne obrise: Privedene kraju ključne građevinske faze
