U Federaciji BiH broj oboljelih od raka grlića maternice u porastu
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), karcinom grlića maternice drugi je najčešći karcinom kod žena mlađih od 45 godina i treći vodeći uzrok smrti žena, nakon raka dojke i pluća.
Zbog neredovnih ginekoloških pregleda ova maligna bolest bilježi značajnu stopu smrtnosti, iako se prema riječima stručnjaka bolest može spriječiti.
Prevencija karcinoma grlića maternice Safija Softić-Namas, doktorica i PR kordinatorica Medicinske asocijacije BIMA, navodi da je rak grlića meternice bolest koja je u današnje vrijeme poprilično zanemarena, a vrlo je česta.
"Bolest pogađa žene u dobi između 35 i 55 godina. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine u svijetu od raka grlića maternice oboli oko 500.000 žena, a njih 230.000 umre od ove bolesti. Sve je veći broj mladih žena koje obolijevaju. Iako je rak grlića maternice izlječiva bolest, zabrinjavaju podaci Zavoda za javno zdravstvo FBiH da u Federaciji BiH broj oboljelih od raka grlića maternice ima blagi trend rasta i da je 2015. godine prijavljen 221 slučaj raka glića maternice, od čega njih oko 35 posto ima smrtni ishod", kazala je.
Procjenjuje se da se u BiH svaki dan jednoj ženi dijagnosticira rak vrata maternice, a svaki treći dan od te zloćudne bolesti umre jedna žena. Kako kaže, to su vrlo zabrinjavajući podaci za jednu bolest koja je gotovo potpuno preventabilna.
"Dobra stvar je što je ovaj karcinom veoma preventabilan. Postoji papa test koji je vrlo pouzdan i kojim se mogu otkriti promjene na grliću koje, ukoliko se ne liječe, prelaze u karcinom. Uglavnom se te promjene dosta sporo razvijaju i, ukoliko se papa test radi redovno, mogu se na vrijeme pratiti i izliječiti, a samim tim je mogućnost pojave karcinoma grlića kod žena koje rade redovne ginekološke kontrole smanjena na minimum", navodi.
Nastavlja da bi sve žene od početka seksualnih odnosa do 64. godine života trebale obaviti ginekološki pregled s papa testom najmanje svake 3 godine.
"Ako nalaz papa testa bude abnormalan, ginekolog će obavijestiti o daljnjim dijagnostičkim i terapijskim postupcima. Ako nalaz bude uredan, ponovni preventivni ginekološki pregled i papa test potrebno je učiniti za tri godine jer se to smatra dovoljnim periodom da se kod zdravih žena otkrije premaligna promjena u samom začetku. Žene koje nisu imale seksualne kontakte mogu uraditi papa test", dodala je.
Važnost psihološke podrške u borbi s malignim oboljenjem "Psihološka pomoć kod nas još uvijek je tabu, što je velika šteta. Koliko god je bitno liječiti tijelo, treba liječiti i psihu koja mora biti načeta bilo kojom bolešću, koliko god mi pokazivali da nam to ne treba i da smo dobro. Psihološki problemi se često mogu javiti godinama kasnije, kada već mislimo da smo sve prevazišli i to u oblicima koje gotovo i ne možemo povezati s tim što se dešavalo davno. Ipak, moramo biti svjesni da je u ljudskom biću psihičko i fizičko nerazdvojivo i da neminovno utječe jedno na drugo", kazala je.
Doktorica naglašava važnost podrške koju pružaju porodica, prijatelji, poslodavci, komšije, a naročito je bitna i podrška javnih institucija koje svojim aktivnostima daju doprinos ovoj borbi.
"Podrška je nešto što će možda odrediti da li će neka žena uspjeti ili neće uspjeti u toj teškoj borbi. Podrška će dati ženi vjetar u leđa i pomoći joj da prevaziđe sve probleme. Često muškarci nemaju potrebu da se uključuju u ovu borbu. Međutim, smatram da je ova bolest jednako bitna i za muškarce, jer oni moraju biti svjesni da samo svojom podrškom mogu uveliko pomoći ženama iz svoje okoline, bilo da se radi o njihovoj majci, supruzi, kćerki, prijateljici, poznanici ili nekoj ženi koju ne znaju, ali joj lijepom riječju mogu popraviti dan", istakla je.
Edukacija žena u ruralnim područjima Već duži niz godina radimo s raznim organizacijama na prevenciji ovog karcinoma. Iz istog razloga Medicinska asocijacija BIMA je organizovala aktivnosti u smislu informisanja i edukacije žena o ovoj temi.
"BIMA je prethodnih godina u svojim akcijama na terenu, u ruralnim naseljima, radila ginekološke preglede i uzimanje uzoraka za papa testove, kako bi i žene kojima medicinska skrb i nije najdostupnija iz raznih razloga, imale priliku da obave ovu kontrolu. Sada, kada smo zbog epidemiološke situacije ograničeni na online prostor, organizovali smo kampanju s nizom aktivnosti. Jedna od aktivnosti je predavanje 'Prevencija karcinoma grlića maternice' koje će održati spec. ginekologije i akušerstva dr. Amela Hodža", pojašnjava.
Osim ovog predavanja, kako kaže, na web stranici BIMA-e se mogu pročitati edukativni članci, te lične ispovijesti žena koje su se borile ili se bore s ovim karcinomom. Smatramo da je veoma bitno čuti te žene, jer su one veliki borci i na taj način dajemo podršku i motivaciju ženama da se pobrinu o svom zdravlju.
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
Stjuardesa otkrila frustrirajuću naviku ljubaznih putnika: Zašto im ne trebate pomoći
