Međutim, ne postoji brojčana preporuka unosa holesterola iz hrane, jer AHA ne nalazi vezu između zdravog holesterola i kardiovaskularnih problema.
Jo Ann S. Carson, član odbora za prehranu AHA-e i profesorica kliničke prehrane na Univerzitetu Teksas u jugozapadnom medicinskom centru u Dallasu i njene kolege kazale su da su nedavne promjene prehrambenih smjernica za smanjenje kardiovaskularnih bolesti (CVD) potaknule njihovo novo istraživanje.
Ishrana zdrava za srce prirodno sadrži manje holesterola i može pomoći u smanjenju rizika od srčanih i moždanih udara, kažu istraživači i dodaju da konzumiranje jednog jajeta dnevno nije povezano s rizikom od kardiovaskularnih bolesti.
Previše holesterola u krvi s druge strane, doprinosi stvaranju gustih, tvrdih naslaga u arterijama, procesa koji je podloga za većinu srčanih bolesti i moždanih udara.
"Zasićene masti, koje se uglavnom nalaze u životinjskim proizvodima kao što su meso i mliječne masti, treba zamijeniti polinezasićenim mastima", kazala je Carson.
Ona je istaknula i da hrana s visokim sadržajem šećera i natrija treba da bude ograničena.
Metaanaliza uključena u savjetodavna ispitivanja uključivala je randomizirano, kontrolisano, ispitivanje ishrane intervencijama dizajnirana da dokažu uzrok i posljedicu.
Prema studiji objavljenoj u časopisu "Circulation" postoji odnos između doze u ishrani i visokog nivoa LDL-a koji zatvara arterije, a zavisi od doze kada je opseg testiranog holesterola u ishrani bio veći od uobičajenog koji se unosi.
Unos jaja nije značajno povezan sa rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Prema mišljenju istraživača, razumno je jesti jedno jaje dnevno kao dio zdrave ishrane.
"Uzimajući u obzir odnos između ishrane i holesterola ne može da se zanemari to da je većina hrane koja doprinosi holesterolu u ishrani obično bogata zasićenim masnoćama, što je snažno povezano s povećanim rizikom od visokog nivoa LDL-a", kazala je Carson.
Dakle, nije svaki holesterol loš. Vaše tijelo ima i neke koristi od holesterola, s obzirom na to da je on važan za mnoge funkcije u tijelu, poput proizvodnje ćelija i određenih hormona. Mogućnost da primjetite da imate povišen holesterol je mala, to je uglavnom zbog toga što visok holesterol ne uzrokuje nikakve simptome.
Autori istraživanja savjetuju ishranu bogatu hranjivim sastojcima koja uključuje voće, povrće, integralne žitarice, nemasne mliječne proizvode, perad, ribu ili proteine na bazi biljaka, orašastih plodova i sjemenki.
Dakle, u određenim dozama, holesterol i trigliceridi nemaju loš utjecaj na organe. Svakom pacijentu, koji ima probleme s holesterolom i trigliceridima savjetuje se da promijeni način života, svoje navike i ishranu.
Poštivanje pravila i postojanje discipline su obavezne stavke kod regulisanja obroka, da bi došlo do željenog efekta.
