Britanska pekara Greggs među prvima se okrenula veganima, a ovaj trend slijedili su i drugi brendovi brze hrane. Greggsove veganske kobasice bile su toliko uspješne da je kompanija kazala kako je 2019. godina bila fenomenalna za prodaju. Međutim, veganska brza hrana može biti lošija za vaše zdravlje od mesnih ekvivalenata. Nutricionistica Megan Rossi tvrdi da ova vrsta hrane može biti jednako nezdrava.
Zamjena za meso
"Tofu sadrži omega 3 masne kiseline, ali nisu aktivne kao kod omega 3 čiji su izvori namirnice životinjskog porijekla. Izvori na bazi biljaka sadrže vrstu omega 3 koja se naziva alfa-linolenska kiselina, a da bi naše tijelo uzelo ono što je potrebno iz alfa-linolenske kiseline, mora ga pretvoriti u eikosapentaensku kiselinu (EPA) ili dokozaheksaensku kiselinu (DHA). Međutim, ljudsko tijelo to nije u mogućnosti učiniti", kazala je Rossi.
Dokozaheksaenska kiselina odgovorna je za jačanje mozga, a eikosapentaenska kiselina povezana je sa smanjenjem simptoma depresije. Obje ove kiseline nalaze se u masnim ribljim uljima. Postoje neki neživotinjski izvori korisnih EPA i DHA, poput ulja algi.
Jelo koje je zamjena za gulaš pripema se od nangke, zrelog voća koje ima slatkast okus i slasnu mesnatu strukturu. Može biti alternativa za svinjsko meso i hamburgere. Međutim, iako je nangaka bogata ugljikohdratima, ne sadrži gotovo nikakve bjelančevine, pa kao zamjena za meso nije najbolji izbor.
"Čak su i drugi izvori biljnih proteina lošijeg kvaliteta od životinjskih proteinskih izvora", objasnila je nutricionistica Rachel Clarkson.
Naime, biljni izvori proteina obično imaju jednu od devet esencijalnih aminokiselina. Aminokiseline su ljudskom tijelu veoma potrebne i moraju poticati iz naše prehrane. To znači da vegani trebaju pažljivo uravnotežiti svoje proteine tako da se međusobno nadopunjuju. No meso, jaja i mliječni proizvodi su jedine namirnice koje sadrže svih devet esencijalnih aminokiselina.
"Veganski hamburgeri često se sastoje od pasulja, ali to nije potpun izvor. Jedan sjajan proizvod je soja jer ima visok kvalitet proteina", kazala je Clarkson.
Druga razlika između kvalitete hrane životinjskog i biljnog porijekla je u njihovom udjelu željeza. Iako mnoge biljke, poput cjelovitih žitarica, mahuna i špinata imaju puno željeza, namirnice životinjskog porijekla imaju hem željezo. Ova vrsta željeza se bolje apsorbuje od nehem željeza koje je zastupljeno u namirnicama biljnog porijekla. Zbog toga su vegetarijanci i vegani rizična skupina kada je riječ o nedostatku željeza.
Zbog toga morate uparivati namirnice ukoliko želite dugoročno postati vegan. Pa biste tako leću trebali kuhati s paradajzom.
Veganski sir
Nijedan veganski hamburger ne bi bio potpun bez kriške veganskog sira, no jeste li se ikada zapitali jedete li pravu stvar?
"Mala količina sira u ishrani dobra je za vaše tijelo. Sir je fermentiran od bakterija koje proizvode peptide koji su korisni u našem tijelu. Međutim, većina veganskih sireva nije fermentirana, a istovremeno su kalorični i nemaju nikakvih nutritivnih vrijednosti", kazala je Rossi.
Mogućnost jednostavne zamjene brze hrane od mesa i biljaka može olakšati prelaz na vegansku prehranu, no ona nije najzdraviji izbor za vas.
"Također postoji zabrinutost da se zdravstveni rizici povezani s ovakvim nedostatkom hranljivih sastojaka možda neće pojaviti odmah. Mogle bi proći godine da se umor poveže s niskim nivoima B12. Osim toga i osteoporozu uzrokuje nedostatak kalcija koji se kod ljudi pojavi tek krajem 40-ih i 50-ih godina", kaže Rossi.
Stoga, iako možete posegnuti za biljnim hamburgerom s najboljim namjerama, sjetite se da je to "brza hrana" i budite spremni na činjenicu da to može biti gore za vaše zdravlje od njegovih mesnih ekvivalenata.
