Zatvorene zgrade zbog koronavirusa bi mogle postati izvor legionarske bolesti
Reuters piše da zbog te činjenice brojni zdravstveni stručnjaci pozivaju vlasnike zgrada širom svijeta da ih ponovo postepeno otvaraju kako bi se spriječilo izbijanje legionarske bolesti koja ponekad moe biti smrtonosni oblik upale pluća.
Ukoliko se na vrijeme uspostavi dijagnoza, legionarska bolest onda predstavlja manji zdravstveni rizik od COVID-19, bolesti koju izaziva zaraza koronavirusom. Također, većina slučajeva mogla bi se liječiti antibioticima i ono što je još važnije, zaraza se ne prenosi s čovjeka na čovjeka.
Rizične zgrade su škole, fabrike, kompanije, restorani...
Upozorenja stručnjaka su uslijedila nakon što su se pojavom koronavirusa veoma brzo i iznenadno zatvorile škole, fabrike, kompanije i vladini uredi, a čime je zapravo zabilježen pad u korištenju vode. Zbog toga su pojasnili da voda koja u sebi sadrži hlor ne prolazi vodovodnim cijevima i samim time u kombinaciji s nepravilnim promjenama temperature stvoreni su idealni uslovi za bakterije koje razvijaju legionarsku bolest.
Dalje zdravstveni stručnjaci naglašavaju da dok vlasti razmišljaju o ponovnom otvaranju, svaka komercijalna zgrada koja je zatvorena više od tri sedmice ili nije dovoljno korištena, zapravo predstavlja potencijalni rizik za razvijanje legionarske bolesti. Međutim, naglasili su da se takav scenarij može spriječiti samo ako su vodovodne cijevi ispravno isprane ili sanirane na drugi način prije zatvaranja zgrade.
"Nakon što preživi koronavirus, ko želi otvoriti zgradu i imati još jedan niz značajnih sigurnosnih problema? Naš zdravstveni sistem je ionako već pod dovoljnim pritiskom", kazala je Molly Scanlon, naučnica iz Arizone koja se bavi zaštitom okoline.
Scanlon je istakla da u rizične zgrade spadaju škole, fabrike, gimnastičke dvorane, restorani, hirurške prostorije bez pacijenata. Prema ažuriranim smjernicama američkih Centara za kontrolu i sprečavanje bolesti prijetnja se odnosi i na hidromasažne kade, fontane, sisteme za prskanje vode i milione rashladnih sistema na komercijalnim zgradama.
"To je svjetski problem koji se može riješiti mjerama opreza. Većina većih korporacija s konzultantima vjerojatno će biti svjesna problema, ali ovo će biti izazov za manje prodavnice, zdravstvene klubove i hotele", rekla je britanska mikrobiologinja Susanne Surman-Lee, koja je izradila smjernice za ponovno otvaranje Evropskog društva za kliničku mikrobiologiju i zarazne bolesti.
Vodovodne i sanitarne službe su se također pridružile ovom upozorenju i pozvale su na oprez tokom ponovnog otvaranja.
Legionarsku bolest izaziva bakterija legionela u kombinaciji s vodom i zrakom
Legionarska bolest, upala pluća nazvana po smrtonosnom izbijanju 1976. godine na zboru američkih legionara u Philadelphiji, glavna je vodena bolest u SAD-u. Izvještaji Centra za kontrolu i sprečavanje bolesti (CDC) govore da je gotovo 50.000 ljudi bilo zaraženo njom između 2000. i 2015. godine.
Ljudi kod kojih je otkrivena legionarska bolest razviju upalu pluća. Zdravi ljudi se obično oporave, ali u većini slučajeva trebaju bolničko liječenje i antibiotike kako bi se sanirala infekcija. Prema podacima CDC-a jedan od deset bolesnika premine.
Nakon izbijanja legionarske bolesti 2015. kada je umrlo 10 Njujorčana, a najmanje 100 ljudi se razboljelo, grad je počeo regulirati vodene rashladne tornjeve, za koje se sumnja da su krivi. Iste godine, 12 smrtnih slučajeva u Flintu u Michiganu, povezano je s izbijanjem legionarske bolesti, nakon što su dužnosnici prebacili gradski izvor vode iz jezera u rijeku, a da nisu poduzeli potrebne mjere opreza.
Legionarskom bolešću ljudi se zaraze kada se bakterije legionele šire zrakom kao aerosol iz izvora vode, poput hidromasažnih kada, tuš-kabina, fontana i industrijskog vodenog sistema za hlađenje.
Prijetnja legionarske bolesti je složena, istakli su neki stručnjaci, jer njene žrtve imaju tendenciju iskazivanja istih simptoma kao i pacijenti s koronavirusom, uključujući kašalj i visoku temperaturu pa je pogrešna dijagnoza moguća.
Kineska studija
Nedavna studija koju su kineski ljekari objavili u časopisu The Lancet pokazuje da je 20 posto bolesnika s koronavirusom također imalo legionarsku bolest.
Doktor Xiang-Yang Han s MD Anderson Centra za rak pri Univerzitetu u Texasu, koji je dugo proučavao legionarsku bolest, rekao je da se manje brine zbog pogrešnih dijagnoza i da je više zabrinut za prevenciju i planiranje kada se zajednice ponovo otvore.
"Ne možemo se opustiti. Imamo li dovoljno radne snage za ispiranje svakog objekta? Naravno, zabrinut sam. Ljudi su željni pokretanja svog posla, ali to su visokotehnički poslovi i ljudi moraju znati šta rade", upozorio je Han.
Han je rekao da svako ko servisira cijevi za vodu prije ponovnog otvaranja treba poduzeti iste mjere opreza kao i za sprečavanje širenja koronavirusa, a to znači da treba nositi rukavice i masku.
Kanadska agencija za javne usluge i nabavku 6. aprila je izdala upozorenje vladinim uredima o riziku te navela da bi cijevi u zgradama koje su više od sedmicu sa slabim protokom vode, ili u njima uopće nije bilo protoka, treba temeljito isprati najmanje 30 minuta.
Steve Via iz Američkog udruženja za vodoprivredu, koje obuhvata komunalne poslove, naučnike i stručnjake, rekao je da vlasnici malih preduzeća posebno trebaju biti na oprezu. Svi uređaji koji su mirovali tokom karantina, a spojeni su na vodni sistem zapravo trebaju biti isprani.
"Ljudi se zbog toga ne trebaju plašiti, ali moraju biti pažljivi", zaključio je Via.
