Dr. Reyan Saghir s London Collegea kaže da naučnici zijevanje definiraju kao aktivnost koja se sastoji od nenamjernog širokog otvaranja usta i maksimalnog širenja čeljusti, nakon čega slijedi duboki udah i lagani izdah.
Ipak, dodaje dr. Saghir, još uvijek nije potpuno jasno zašto zapravo zijevamo… Neki tako misle da se zijevanje događa kad mozgu ponestaje kisika, ali ta je teorija službeno odbačena prije 30-ak godina: tačnije kad je 1987. godine objavljen niz eksperimenata koji nisu pokazali vezu između nedostatka kisika i poriva za zijevanjem.
"Danas je najprihvatljivija teorija da zijevamo da bismo podigli uzbuđenje", kaže dr. Saghir.
Kad se umaramo, posebno kad gledamo ili/i slušamo neke nezanimljive sadržaje, poput dosadnog predavanja, tijelo se zijevanjem razbuđuje.
On dodaje i da su studije dokazale da nam nakon zijevanja rastu otkucaji srca, a vrhunac rasta dosegnu deset do 15 sekundi nakon što smo zijevnuli pa se naglo razbudimo.
