Teoriju su objavili italijanski istraživači sa Univerziteta u Pizi, koji su posmatrali 100 žena i muškaraca sa četiri kontinenta dok su odlazili na posao, jeli u restoranu i sjedili u čekaonicama. Kada bi neko od njih zijevnuo, istraživači su pratili da li je iko u naredne tri minute zijevnuo za njim i kakav je njihov odnos.
Rezultati su pokazali da rasa i spol nemaju efekta na nekontrolisano zijevanje, ali činjenica da li se osobe koje lančano zijevaju poznaju, je vrlo bitna. Lančano zijevanje se pojavljivalo najčešće među članovima porodice, prijateljima i parovima, a najmanje među strancima.
Istraživački tim sa Univerziteta u Pizi je zaključio da je zijevanje pokrenuto sa intenzitetom emotivne veze među osobama koje zijevaju i da oni zapravo empatišu jedni sa drugima.
Još jedna od činjenica ide u prilog rezultatima italijanskih istraživača jer je istina da počinjemo zijevati za nekim još sa četiri ili pet godina, kada smo sposobni da se identifikujemo sa tuđim emocijama.
Životinje također zijevaju, ali je prelazno zijevanje prisutno samo kod pasa. U istraživanje na Univerzitetu u Londonu uključeno je 29 pasa uz petero ljudi koji su zijevali, i psi su počeli zijevati.
