Disney i Jugoslavija: Kako je Mickey Mouse pekao rakiju i slušao Radio Beograd

Prije nego što je Disney prerastao u korporaciju - koju mnogi kritičari danas smatraju jednim od glavnih oličenja kapitalizma - na samom početku, dvadesetih prošlog vijeka, ovaj studio bio je poznat samo po najboljim crtanim filmovima.

I tokom tog, barem za animaciju, naivnog i nevinog perioda, Disneyevi likovi su se proširili čitavom planetom. A u paketu Disney groznice, našla se i tadašnja Kraljevina Jugoslavija.

Mickey Mouse je u Kraljevinu Jugoslaviju stigao veoma brzo nakon debija u Americi, kaže za BBC Marko Jeličić, novinar i publicista koji trenutno piše knjigu o Disneyui Jugoslaviji.

"Prvi bioskopski film sa Mickeyem stigao je u Beograd 1930. godine, a njujorška premijera je bila u novembru 1928. godine", kaže Jeličić. Kako objašnjava, tada je crtani film prvi put postao forma zbog koje su i odrasli odlazili u kina.

A likovi iz Disneyevih crtaća postali su neizostavan dio tadašnjeg mejnstrima.

"Organizovale su se predstave, priredbe, skupljale sličice. Disney je tada, u toj neobičnoj državnoj tvorevini, bio istinski fenomen", kaže Jeličić.

Sakupljajući građu za knjigu, novinar je razgovarao sa glumcem Vlastom Velisavljevićem, koji se - kako je rođen 1926. godine - seća Beograda tridesetih i popularnosti Disneyevih likova.

"Vlasta mi je pričao da tada, dok šetate Terazijama, vi srećete ljude koji oponašaju likove, pjevaju pjesme iz filmova. I to odrasle ljude, ne samo tinejdžere i djecu", kaže Jeličić.

Pozdrav i od samog Disneya

Strip autor i ilustrator Aleksandar Zograf također smatra da su "Disneyevi produkti svakako bili najpopularniji fenomen iz sfere popularne kulture koji je dopro do Kraljevine Jugoslavije".

Ljubiteljima Mickeya, Minnie, Paje i kompanije nisu bili dovoljni samo stripovi i crtani filmovi, već su željeli da znaju više o njihovom porijeklu. Dokaz za to su tekstovi predratnih listova koji su opširno pisali o Disneyevom studiju.

"Dopisnik Politike, tada dvadesetpetogodišnji, Petar Jojić, boravio je u Disneyevom studiju u Kaliforniji", kaže Zograf za BBC.

"Tokom posjete, Jojić je uspio da dobije izjavu i od samog Disneya."

Ali nije čuveni Walt Disney bio jedina poznata ličnost koju je jugoslovenski novinar sreo u holivudskom studiju.

"Jojić opisuje da je među ljudima koje je tamo sreo bio i Klerens Neš, koji je pozajmljivao glas Paji Patku", kaže Zograf.

Mika Miš

Jugoslovenska verzija Mickeya Mousa, sada već kultni Mika Miš, pojavio se na stranicama časopisa Veseli četvrtak 1932. godine.

"Mika Miš je likovno podsjećao na oca, ali karakterno više ličio na junaka koga je stvorila ova sredina", kaže Jeličić.

"Autori su očigledno smatrali da bi bilo interesantno prilagoditi Mickeya svom shvatanju svijeta, društva i dati mu lokalne karakteristike."

Mika Miš je putovao po svijetu, promovisao domaće vrijednosti, slušao Radio Beograd uz šljivovicu i roštilj. Ali sve to je radio bez zvanične Disneyeve licence.

Bilo je neobično da se neko na Balkanu prihvatio obrade jednog globalnog popularnog junaka, u vrijeme kada je i Disneyev studio tek krenuo da, uporedo sa likom koji se pojavljivao u animiranim filmovima, izbacuje i strip varijantu Mickeya Mousa.

Strip sa pravim Mickeyem Mousem i ostatkom ekipe počela je da objavljuje Politika, 1935. godine, tri godine nakon što je Mika Miš već postao miljenik publike.

Ime je "ušlo u uho" Jugoslovena, toliko da i dan-danas, oni stariji, kada vide Mickeya Mousa, nazovu ga Mikom. Neki od njih misle da je u pitanju samo prijevod, a postoje i oni koji se sjećaju avantura ovog domaćeg strip junaka.

Reprint izdanja Doživljaji Mike Miša objavljen je 2014. godine, tako da možete da steknete uvid kako su izgledale avanture ovog proto stripa, kako je tekst upisivan u stihu ispod crteža.

Drugi svjetski rat i prvi rastanak

Ulaskom nacista u Beograd, 1941. godine, stripovi, uključujući i Disneyeve, prestali su da izlaze.

"Disney je morao da se povuče, ali zanimljivo je da je crtani film Snežana i sedam patuljaka ostao na repertoaru jednog beogradskog bioskopa. Snežana je, kao njemačka bajka, bila dio propagande", kaže Jeličić.

Međutim, bez obzira na zabranu, Jeličić kaže da su Paja, Miki i kompanija ipak stizali do čitaoca sa ovih prostora, krećući se iza neprijateljskih linija.

"Neki Disneyevi stripovi su objavljivani u partizanskoj štampi."

Ali kraj rata nije automatski značio i povratak Diznija. Dolaskom komunista na vlast i okretanjem Jugoslavije ka SSSR-u, objavljen je rat protiv stripa kao medija, koji se smatrao šundom i kapitalističkom literaturom.

Titov "blagoslov"

Nakon rezolucije Informbiroa 1948. godine, kada je Jugoslavija sve više počela da se okreće kulturi Zapada, otvorio se prostor i za povratak Disneya.

Kako priča Jeličić, zastupnik Disneya za Balkan, Alkajas Angelopulos, boravio je u Beogradu jer mu je, između ostalog, smetalo što su krajem četrdsetih godina neki Disneyevi stripovi ilegalno stizali u Jugoslaviju.

"Na sastanku koji je organizovao Vladislav Ribnikar, tadašnji urednik Politike, otvorilo se pitanje vraćanja Politikinog zabavnika i ponovnog objavljivanja Disneyevih stripova", priča Jeličić.

Tada je Tito izgovorio rečenicu koja će prerasti u urbanu legendu.

"Zašto da ne, ja volim Paju Patka", izjavio je, navodno, Josip Broz.

Da je Tito bio veliki fan Walta Disneya, može da potvrdi i sam Jeličić, koji je, sakupljajući građu za knjigu, dosta vremena proveo u Muzeju Jugoslavije, između ostalog gledajući i arhive filmova.

"Gledao sam spisak filmova koje je Tito gledao u njegovoj rezidenciji. I te kako je tu bilo Disneyevih filmova", kaže novinar.

Uslijedio je masovni povratak Disneya u socijalističku Jugoslaviju.

Zlatni dani Disneya u SFRJ

Obim i kvalitet Disneyevih izdanja koja su izlazila u Jugoslaviji bio je nevjerovatan, neuporediv ni sa jednom drugom komunističkom zemljom, smatra Jeličić.

"Bez obzira što je Disney bio strastveni antikomunista, koji je komunizam smatrao velikom opasnošću za sopstvenu produkciju i saradnike, u Jugoslaviji je prihvaćen raširenih ruku", kaže Jeličić.

"To je bio način odrastanja u socijalističkoj zemlji, uz junake koji su donosili pogled na svet iz kapitalističkog i američkog ugla."

Sličnog mišljenja je i strip crtač Aleksandar Zograf.

"Danas se Disney može percipirati i kao primjer imperijalističke kulture, megakorporacije koja jede sve pred sobom, ali u nekom momentu je bilo drugačije. Ova ambivalentnost ranog Disneya je nešto što me je uvijek intrigiralo", kaže Zograf.

Više od deset listova na području Jugoslavije objavljivalo je Disneyeve stripove.

Izdavačka kuća Dečije novine iz Gornjeg Milanovca bila je prva u čitavoj Istočnoj Evropi koja je intenzivno objavljivala Disneyeve stripove.

Neke od naslovnica lista Miki se pojavljuju u TV programima Disney šezdesetih godina, kao jedine sa ćiriličnim zaglavljem u to vrijeme.

"To su neki od razloga za ličnu zahvalnicu Walta Disneya u prvom broju lista Miki, iako stručnjaci smatraju da je vjerovatnije da je to poslao neko od asistenata", kaže Zograf.

U bioskopima i na televiziji emitovani su crtani filmovi, a Jugoslavija je bila jedina socijalističkih zemalja koja je proizvodila Disneyeve igračke, tvrdi Jeličić.

Dio istorije Jugoslavije ispričan kroz Mikija, Paju i ostale

Aleksandar Zograf je i kolekcionar predmeta sa Disneyevom tematikom, posebno onih nastalih u bivšoj Jugoslaviji.

U galeriji Ozon u Pančevu, Zograf je 2016. godine predstavio razglednice, goblene, drvene kutije, ali i radove nepoznatih autora, koji su iz ličnog zadovoljstva crtali Disneyeve junake.

"Ja sam tokom godina, uglavnom na buvljim pijacama, sakupljao predmete koje su kreirali sasvim obični ljudi, inspirisani Disneyevim produktima."

Jedan od omiljenih predmeta na koje je Zograf naleteo svakako je "kuvarica" - tkanina ukrašena vezom, koja bi trebalo da visi iznad šporeta kako bi sačuvala zid od prljanja - nastala u Srbiji tridesetih godina.

"Vez prikazuje Mickey i Minnie Mouse, zaposlene dok pripremaju jelo na šporetu smederevcu."

Još jedno "Zbogom"

Disney groznica trajala je sve do raspada Jugoslavije i izbijanja ratova na ovim prostorima.

"Stripovi su objavljivani neprestano do raspada zemlje i uvođenja sankcija Jugoslaviji kada je Dizni morao da otkaže licencu Dečijim novinama i Politikinom zabavniku", kaže Jeličić.

Aleksandar Zograf je u jednom tekstu odlazak Disneya sa ovih prostora devedesetih nazvao „"askidom sa nekom vrstom lokalne tradicije".

"Potez dotične kompanije mi se nije dopao kao duboko ciničan", kaže Zograf.

Međutim, iako stripovi nisu zvanično izlazili, ispostavit će se da nikada nisu zaista otišli sa ovih prostora

Disney danas

Iako se ne zove više Mikijev zabavnik, danas se na kioscima može naći strip časopis Mickey Mouse.

Preko brojnih televizijskih operatera dostupan je Disneyi kanal. Tu su i igračke i neiscrpan sadržaj na internetu.

I iako Miki i Paja nisu više najpopularniji Disneyevi junaci - kao da ne mogu da pariraju Marvelovim i herojima iz serijala Ratovi zvijezda, za koje Disney drži licencu - svi ih i dalje prepoznaju.

"Ti likovi su postali simboli, univerzalno prepoznatljivi totemi, koji komuniciraju tako snažno svojim likom, oblikom, osmijehom, karakterom", smatra Marko Jeličić.

Aleksandar Zograf je prije nekoliko godina organizovao radionicu stripa za djecu predškolskog uzrasta.

"Zanimalo me je da li uopšte raspoznaju likove kao što su Miki i Paja, s obzirom da njih više nema čak ni na programima poput Disney kanala."

Ispostavilo se da djeca odlično poznaju sve te junake.

"Shvatio sam da su roditelji ti koji djeci nastavljaju da prikazuju stare crtane filmove, i da im poturaju stripove, iako je to izašlo iz mode, i iz fokusa kompanija koje danas kreiraju tržište", kaže Zograf.

"Paja Patak je danas jednako smiješan kao i kada se pojavio 1934. godine. A čini mi se da će i budućim generacijama ta vrsta komike i šarma ostati toliko očaravajuća, jer je ona u sebi prije svega duboko ljudska", kaže Jeličić.