Dom Oružanih snaga BiH vapi za restauracijom, Općina Stari Grad traži da im se ovaj objekat vrati
Zašto je to tako, odgovore smo potražili kod nadležnih. Osim toga, imali smo priliku posjetiti zgradu Oficirske kasine, današnjeg Doma Oružanih snaga Bosne i Hercegovine koja spada u red nacionalnih spomenika. U kulturnom životu Sarajeva, ovaj objekat je od svog otvorenja, pa sve do današnjih dana imao veoma značajnu ulogu. U njemu je 1881. godine održan i prvi javni koncert u Sarajevu, na kojem su nastupili vojni orkestri, a od tada se tu redovno održavaju koncerti, izložbe, predavanja i razna druga društvena dešavanja.
Danas se Koncertna dvorana Doma Oružanih snaga BiH smatra jednom od najakustičnijih sala u Jugoistočnoj Evropi, a njene zidove krase četiri golema ulja na platnu akademskog slikara Ismeta Mujezinovića.
Mada su završili projekt postojećeg stanja za Dom Oružanih snaga BiH i predvidjeli sredstva u budžetu 2019. godine za izradu projektne dokumentacije za restauraciju i rekonstrukciju, iz Ministarstva odbrane BiH kazali su nam da su naišli na kamen spoticanja.
"S obzirom da nije usvojen budžet za 2019. godinu, Ministarstvo odbrane BiH nije u mogućnosti pokrenuti postupak ugovaranja navedene aktivnosti jer se radi o kapitalnom projektu", kazali su iz Ministarstva.
Ministar kulture i sporta Mirvad Kurić kazao nam je da bi vrlo rado podržali inicijativu obnove Doma Oružanih snaga, u saradnji sa Zavodom za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa ukoliko bi se za to ukazala prilika.
"Mi smo ove godine za uređenje fasada u Kantonu Sarajevo preko Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa izdvojili oko 500 hiljada KM i to ide u program UNPD-a. Dakle, svi zainteresovani mogu da učestvuju u tom programu. S druge strane, nama je u interesu svaki objekat, u interesu nam je da podržimo njegovu sanaciju i uređenje. Ako i bude interesovanja iz Doma Oružanih snaga BiH, naravno da ćemo učiniti sve da pomognemo preko Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa koji je najkompetentniji za te stvari", kazao je Kurić.
S druge strane, iz Općine Stari Grad tvrde nam, postoji drugi problem...
"Dom Oružanih snaga, Jajce kasarna, kasarna Zmajevac, kasarna Faletići sa 140 dunuma zemlje, strelište Pašino brdo i kasarna na Bistriku-Dino Magoda, sve su to objekti koji se nalaze na teritoriji općine Stari Grad, a koji bi se trebali vratiti izvornom vlasniku, odnosno Općini Stari Grad Sarajevo. Nažalost, ni 24 godine od završetka agresije Ministarstvo odbrane BiH, koje upravlja objektom, nisu bili u stanju ni fasadu da promijene", kategoričan je Ibrahim Hadžibajrić, načelnik Općine Stari Grad.
I pored velikog broja zahtjeva koje su, nastavlja nam Hadžibajrić, u prethodnom periodu upućivali tražeći da im se pojedini objekti vrate, nikad nisu dobili konkretne odgovore nadležnih institucija.
"Zbog toga me ne čudi današnje stanje. Ne treba nas čuditi što se danas na prostoru kasarne Faletići pravi smetljište i divlje deponije jer niko ne brine o njoj. Ono na šta ne pristajemo jeste da nam Vlada FBiH ustupa te objekte na korištenje zato što to podrazumijeva da ne smijete samostalno raspolagati njima, ne smijete ništa graditi, dodjeljivati u zakup i slično. Mi tražimo da nam objekte vrate. Zasigurno da bismo mi našli najbolje rješenje za njihovo stopostotno vraćanje u funkciju i namjenu, a u zavisnosti od lokacije na kojoj se nalaze. Ali, očito da ćemo na to još čekati", ogorčen je Hadžibajrić.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, pod čijom je zaštitom Dom Oružanih snaga BiH tvrdi da je bilo više inicijativa za restauraciju ovog nacionalnog spomenika. Zašto one nisu realizirane, ne zna se...
"Nakon završetka rata u BiH, Ministarstvo odbrane je započelo određene aktivnosti, ali nam nije poznato do koje faze su ove aktivnosti došle", kažu iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.
Na sjednici održanoj od 14. do 20. marta 2006. godine, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika donijela je odluku o proglašenju Oficirske kasine u Sarajevu nacionalnim spomenikom BiH. S ciljem trajne zaštite nacionalnog spomenika utvrđeno je nekoliko mjera zaštite.
"Dopušteni su isključivo konzervatorsko-resturatorski radovi, radovi na prezentaciji nacionalnog spomenika i redovnog održavanja, kao i interpolacija neophodnih instalacija za ovakvu vrstu javnih objekata, uz odobrenje Federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i uz stručno nadziranje nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine. Također, dopušteno je izvršiti sanaciju nastalih oštećenja, restauraciju unutrašnjih prostora objekta i njihovu adaptaciju za kulturne svrhe, odnosno na način koji neće ugroziti spomeničku vrijednost objekta te izvršiti elektroiluminaciju objekta", napominju iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.
Na kraju poručuju: "Komisija podržava svaku inicijativu ili intervenciju koja ima za cilj zaštitu i očuvanje nacionalnih spomenika, ukoliko je u skladu sa mjerama zaštite koje su propisane njenim odlukama".
