Bh. reditelj Nermin Hamzagić: Naša zajednička odgovornost je učiniti društvo boljim

Nabraja parlamentarce, zastupnike, vijećnike, gradonačelnike, načelnike, kantonalne i entiteske ministre, državne ministre i predsjednike - svi oni imaju obavezu da zaštite ljude u pokretu, kao i da im osiguraju uslove za boravak.

"To je njihova obaveza, i mi ih kao građani na to moramo napominjati. Uz privilegije koje uživaju idu i obaveze i odgovornost", smatra Hamzagić.

O tome kakvo je njegovo mišljenje o društvu govorio je i tokom promocije filma "Pun mjesec", koji je javnosti predstavio 2019. godine. Tada je u nekoliko navrata ponovio kako je ovo ostvarenje prava slika bh. društva: "Rekavši to želio sam poslati poruku da još ima nade, da mi kao građani i građanke treba da budemo svjesni vlastite snage, ali i odgovornosti, te da možemo društvo učiniti boljim".

No čim se spomene "Pun mjesec", govori se i o tome kako je film snimljen s vrlo malim budžetom. Na pitanje da li je opterećujuće češće govoriti o budžetima i problemima nego o umjetničkim aspektima filma, Hamzagić odgovara da nije.

"Nužno je. Budžeti i problemi, kako ste to u pitanju formulisali, direktno utječu na kinematografiju i kulturu općenito, na njen opstanak i razvoj, ali i egzistenciju velikog broja umjetnika. Primjetan je nesrazmjer uspjeha, kvaliteta i ulaganja, stoga interes javnosti za probleme kulture i umjetnosti ne čudi. Naša kulturna produkcija uspijeva uprkos, a ne zahvaljući podršci", kaže.

Više novca uloženog u ovu oblast direktno bi rezultiralo povećanjem produkcije, školovanjem novog kadra, spašavanjem profesija i zanata, otvaranjem radnih mjesta, konkurentnijom pozicijom kako u regionalnom tako i u evropskom kontekstu.

"Kultura ne može biti samoodrživa, ali uz veća ulaganja može biti postavljena na zdrave osnove. Nama nedostaje kontinuitet rada koji s jedne strane garantira opstanak, a s druge umjetnički razvoj i širinu produkcije. Ne radi se samo o novcu, već i o zakonima i propisima, jačanju institucija, sve to skupa može stvoriti pretpostavke za prosperitet kulture kao esencijalne društvene djelatnosti", smatra reditelj.

Ali nedostaje nam kontinuiteta u ulaganjima i inicijativama, naglašava. Izostaje i strategija, kao i sami programi.

"Strategiju, o kojoj govorim, shvatam kao opredijeljenost da se njeguje i razvija bosanskohercegovačka kultura i umjetnost. Takve inicijative, pa čak i dokumenti postoje godinama, ali ih politika ignoriše. Zašto politici to nije važno? Zašto se protive očuvanju i razvoju bosanskohercegovačke kulture i umjetnosti?", pita.

Hamzagić smatra da kultura i umjetnost dijele sudbinu svih drugih grana našeg društva, odnosno da nije moguće očekivati da će kultura i umjetnost prosperirati u nepovoljnom društvenom kontekstu ili da će kultura biti uređena društvena oblast - ako druge to nisu.

"Godinama već neki od kolegica i kolega predano rade kako bi se stvorile pretpostavke za zdrav razvoj kinematografije. Pored većih novčanih izdvajanja za kulturu (u skladu s realnim mogućnostima države – svima nam je jasno gdje živimo) potrebni su zakoni koji će urediti ovu društvenu oblast. Paketi pomoći (COVID) zaobišli su kulturu i samostalne kulturne radnike i umjetnike, što govori o potpunom odsustvu razumijevanja i prepoznavanja uloge kulture u društvu", kaže.

Naša kinematografija je krhka i počiva na individualnim naporima, strasti i ljubavi autora. Kako bismo je razvijali i njegovali, potrebni su jasno opredjeljene i sinergija, kaže reditelj: "Ne razumijem zašto ovo ne bi bilo u interesu politike, ako im je već svakako u nadležnosti?".

"Moje osjećanje je da se bh. umjetnička scena nalazi u nekoj vrsti 'blokade', izolirani snom, radovi naših umjetnika ne putuju, odsustvujemo s međunarodne umjetničke scene, zaobilaze nas izložbe, koncerti… Naši posljednji prozori prema suvremenoj kulturnoj produkciji su festivali koji se pak nose s vlastitim izazovima i borbom za opstanak", govori Hamzagić.

Ističe kako se trudi razumjeti interes politike da ne ulaže u kulturu i umjetnost, da je svjesno dovodi u nepovoljan odnos, manje konkurentan i produktivan, jer je toliko puta ukazano na iste probleme - tako da političarima ovo nije nepoznanica i ne mogu reći: "Nismo znali".

"Umjetnici će nastaviti stvarati, usprkos okolnostima, jer je to u našem biću i dio našeg životnog poziva, na radost naše publike", zaključuje.

Naposljetku dodaje kako trenutno radi na kratkom animiranom filmu sa vizualnim umjetnikom Enisom Čišićem: "To je novo iskustvo, i zaista se radujem. Također, radim na novom scenariju gdje istražujem poziciju radnica i radnika u tranzicijskoj ekonomiji. ".