Gospodine Marjanoviću, uoči smo otvaranja 30. Sarajevo Film Festivala. Šta nam možete izdvojiti od ključnih poruka vezanih za sve programe? Na šta ste najviše ponosni?
Trideseti Sarajevo Film Festival donosi više od 240 filmova iz 70 zemalja u svojim poznatim programskim selekcijama: takmičarskim programima igranog, dokumentarnog, kratkog i studentskog filma, Open Air, Summer Screen, U fokusu, Posvećeno, Dan ljudskih prava… Svaki od njih pomno je probran od strane naših selektora, koji kroz cijelu godinu prate regionalnu i međunarodnu filmsku produkciju i pažljivo kuriraju svaki od ovih programa u skladu s vizijom Sarajevo Film Festivala kao festivala koji pokazuje najbolje od regionalne i svjetske kinematografije mnogobrojnoj publici u Sarajevu.
Ima li ove godine nešto novo, drugačije u kontekstu same organizacije festivala što možete podijeliti s publikom?
Festival je već nekoliko godina osim u Sarajevu, i u Mostaru i Tuzli. U Sarajevu ove godine imamo nove lokacije. Pored lokacija i kina od Baščaršije do Ilidže, kao i mnogo puta u svojoj dosadašnjoj historiji, organizacija Festivala pronalazi mjesta u gradu koja pretvara u festivalske lokacije i time doprinosi urbanoj regeneraciji našeg grada. Kao što se nekad odmah nakon rata čistio Brusa Bezistan da bi se održao prijem ili u razrušenoj Pošti, srušenoj Vijećnici, otvoreno kino Metalac iza Prve gimnazije i slično, uvijek su se kreirali novi prostori.
Tako je sada Festival pomaknuo jedan dio svojih aktivnosti na novi centar grada na Marijin Dvor, koji će postati novi centar festivalskog okupljanja. Na ovoj lokaciji niz je festivalskih aktivnosti, među kojima i potpuno nova lokacija, "Ljetno kino Centar", u neposrednoj blizini Cineplexxa. Između Cineplexxa i "Ljetnog kina Centar", ulica Franca Lehara pretvara se u pješačku zonu sa posebnim programom događanja za sve posjetitelje.
Poslovni program CineLink dani filmske industrije ove se godine seli u konferencijski centar Swissotela Sarajevo, u čijoj neposrednoj blizini će biti smještena potpuno nova lokacija "Festivalska bašta", mjesto susreta festivalskih gostiju. "Festivalska bašta" otvara se partyjem otvaranja 30. Sarajevo Film Festivala.
Koje su teme koje će kroz filmska ostvarenja primarno dominirati?
U svakom od programa koji sam već spomenuo, sigurno će biti ponešto za svakoga. Više od 240 filmova iz 70 zemalja u 20 festivalskih programa ustvari su prikaz velikog filmskog svijeta u malom, sa raznolikošću u izboru tema i autorskih stilova i tradicija.
Gdje vidite trenutno bh. kinematografiju i gdje je vidite ili želite vidjeti u budućnosti? Šta je pravac kojim bh. kinematografija treba ići?
Sarajevo Film Festival je jedan od četiri stuba razvoja domaće kinematografije, uz akademije, Ministarstva i Fondacije koji se bave finansiranjem filma i javne TV servise i telekome. Bilo bi dobro da su svi ovi stubovi kinematografije u zemlji uvijek na najvišem nivou, ali nisu. Trenutno je Sarajevo Film Festival najduži period najstabilniji. Ako sva četiri stuba budu istovremeno funkcionisala, dobit ćemo stabilnu kinematografiju sa mogućnošću da se domaćoj publici kroz film predstavi slika društva u kakvom živimo, ili u kakvom bismo mogli živjeti, ili u kakvom smo živjeli, i da se ustvari uz kinematografiju ozbiljno gradi kulturni identitet ove zemlje.
Koje su ključne poruke koje želite poslati sa Sarajevo Film Festivala ove godine?
Sarajevo Film Festival i ove godine postaje mjestom gdje najšira publika, kao i filmska struka i kritika, može dobiti najprecizniju sliku filmske umjetnosti u Jugoistočnoj Evropi, Ukrajini i Južnom Kavkazu kroz njegove takmičarske programe. Ove regije su istovremeno i u žiži i na margini svjetske pažnje, a selekcija filmova na ovogodišnjem Festivalu pruža jedinstvenu priliku za dublje razumijevanje različitih nijansi individualnih kao i kolektivnih iskustava s ove geopolitičke, ali i umjetničke margine, a koje često nedostaju u sklapanju kompleksne slike današnjice. Želimo svima da uživaju o filmovima, da razgovaraju o filmovima i da u osam festivalskih dana osjete atmosferu grada koji živi film.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
