Legendarni ruski reditelj Vitalij Manski: Putin je diktator, a u Rusiji mu niko ne pruža otpor
Manski je jedan od istaknutijih savremenih dokumentarista i producenata. Režirao je više od 35 filmova, koji su prikazani na gotovo 500 međunarodnih filmskih festivala. Bio je učesnik filmskih foruma u Cannesu, Berlinu, San Sebastianu, Rotterdamu, Karlovim Varima, Amsterdamu, Locarnu, Torontu itd. Za filmska ostvarenja dobio je više od 100 nagrada. Također, je producirao više od 200 filmova.
Nakon što smo ruskom reditelju poželjeli dobrodošlicu u naš grad, on je istakao da mu je želja što bolje upoznati Sarajevo.
"Bilo je jako interesantno posjetiti Sarajevo i usporediti ga s onim kakav je on bio prije. Sada pokušavam vidjeti što više stvari ovdje. Praktički mi je ovo prvi put da sam u Sarajevu, jer sam ranije samo prolazio kroz grad", kazao je Manski na početku razgovora.
On se potom osvrnuo na program ovogodišnjeg AJB DOC-a, istakavši da je riječ o jednom izuzetnom festivalu.
"To je ogroman program koji predstavlja aktuelna pitanja svijeta u kojem mi živimo. Nisu svi filmovi na festivalu jednaki po realizaciji i kvaliteti, ali svi u principu imaju dosta visoku razinu. Jedan dio filmova ima televizijski format, a drugi dio je kreativni stil. Festival pokušava potaknuti ljude da se zainteresiraju za drukčije teme, a ovogodišnji je fokusiran na ljudska prava ", kazao je.
Autor je filma "Putinovi svjedoci" u kojem istražuje rani život Vladimira Putina. Ovaj film je rijedak pogled na mladog Putina i ogromnu političku mašinu koja ga je dovela na vlast. Kao dobar poznavatelj lika i djela Putina, Manski smatra da je moć, koju mu je pružila vlast, ponajviše utjecala na sadašnje Putinove stavove.
"Smatram da se čovjekov karakter formira prvih 10 do 15 godina njegovog života, a poslije čovjek razvija svoje osnovno pojmanje života. Ne bih rekao da su to dva različita Putina, ali ovo trenutno što se događa s njim vezano je i uz njegovu moć. On je dobio toliku vlast da se njegove lične karakteristike povezuju s tom snagom i ratom koji on sada vodi. Njegova pericepcija o svijetu je konzervativna odnosno njegovo predodžba kako bi trebao izgledati svijet. Njegova predodžba o ulozi države, ako pogledamo detaljno je jako konzervativna. On smatra da su interesi države uvijek iznad interesa čovjeka i njegove individualnosti. On današnji svijet zamišlja kao onaj u prošlosti. Putin želi imati što više teritorije kojom će upravljati, kao i izlaze na more. U tome on vidi svoje prednosti. Mogao je da doprinosi demokratskom razvitku zemlje, ali on je korak po korak okrenuo Rusiju u potpuno drugom pravcu", kazao je.
S obzirom da je Vitalij dobro upućen u dešavanja u Rusiji i Ukrajini, ali i poznavatelj Putinove ličnosti zanimalo nas je njegovo mišljenje o tome kako i kada će doći do kraja rata u Ukrajini.
"Ako uzmemo u obzir činjenicu da je Putin diktator i on sam donosi odluke, rata će biti dokle god on bude na vlasti. On je za 20 godina vlasti uništio sve demokratske institucije te mu sada niko ne pruža nikakav otpor. Međutim, ne znači da će to još dugo trajati. Ne mislim da su drugi diktatori koje su međunarodni sudovi osudili na smrt bili lošeg zdravlja. Gadafi je bio potpuno zdrav čovjek, Saddam Hussein je bio zdrav čovjek također ni Hitler se nije posebno žalio na zdravlje. Rijetko ko od diktatora je umirao u svome krevetu", kazao je Manski dodajući da misli da će Rusija nakon rata snositi slične posljedice kao Jugoslavija.
Manski svojim filmom "Istočni front" želi razbiti sve iluzije o ratu u Ukrajini te natjerati svijet da se ne navikne na činjenicu da se tamo vodi rat.
"Kada čovjek umre, prije nego što ga sahrane uradi se autopsija. Ja mislim da Rusija još nije sahranjena i da je samo vrlo bolesna. A da bi se izliječila, mora se znati od čega boluje i šta je tu bolest izazvalo. Tek onda može da se krene sa pravom terapijom. Čovjek ima takvu osobinu da se privikava na bol, a mi smo htjeli napraviti film koji neće dozvoliti da se priviknemo na činjenicu da se u Ukrajini vodi rat.", kazao je.
Ruski reditelj snimio je dokumentarni film "Pod suncem" koji je veoma značajan jer govori o životu jedne sjevernokorejsku porodicu. Film je sniman u Sjevernoj Koreji, a reditelj ističe da je to bilo posebno iskustvo.
"Za razliku od mnogih mojih kolega koji su imali mogućnost snimati u Sjevernoj Koreji za mene to putovanje nije bila ekskurzija ni izlet u zemlju čudnog života. Imam lično iskustvo života u totalitarnoj državi i stoga sam mogao vidjeti više nego brojne moje kolege, a što je najvažnije osjećao sam više nego moje kolege. Kada govorim o osjećaju, mislim i na suosjećanje", dodaje.
Reditelj je otkrio i kako je došlo do snimanja filma u Sjevernoj Koreji, ali i pojedinosti o stvarima koje (ni)su bile dopuštene. On je istakao da je tamo sve bilo zabranjeno snimati te nam pojasnio kako je on ipak u tome uspio.
"To je pitanje profesije i razumijevanja svoje odgovornosti. Kad smo se mi tamo pojavili bili smo dužni svijetu pokazati šta se tamo događa. Vlastima u Severnoj Koreji predstavljen sam kao glavni reditelj u Rusiji, a za njih je to veoma važano. Sjeverna Koreja je spoljašnji svijet ogradila od sebe. Tamo se nije našao niko ko bi pogledao moju internet stranicu i da vidi ko sam ja. Da su to uradili, sigurno me ne bi pustili da snimim taj film", kazao je.
Film "Pod suncem" vjerovatno nikada neće biti prikazan u Sjevernoj Koreji, kako kaže, to je jedan vid kazne za njihovu "nezakonitu" djelatnost.
"To je tamo nemoguće čak i tehnički. Kod njih je sve pod državnom kontrolom, tehnički je nemoguće. Država je naš rad tamo označila kao prekršaj odnosno kao djelo koje je protuzakonito te su nas na taj način pokušali kazniti za našu djelatnost izvan granica Sjeverne Koreje", kazao je.
Vitalij je osnivač je i predsjednik Artdocfesta, ruskog otvorenog festivala autorskih, kreativnih dokumentarnih filmova na ruskom jeziku čije su aktivnosti su zaustavljene 2022. godine zbog cenzure u Rusiji i ruskog rata protiv Ukrajine. Godine 2020. osnovao je IDFF Artdocfest/Riga, koji se održava u Latviji, gdje Manski živi od 2014. godine.
Ovogodišnji AJB DOC Film Festival trajao je od 8. do 12. septembra, a bit će zatvoren večeras dodjelom nagrada u Bosanskom kulturnom centru (BKC) u Sarajevu.
