Naveli niz problema
123

Reditelji iz BiH pisali Nikšiću: Od vašeg dolaska na vlast potpuno je zamrla proizvodnja filmova

I. S.
Foto: Udruženje rediteljica i reditelja u BiH
Foto: Udruženje rediteljica i reditelja u BiH
Udruženje rediteljica i reditelja u Bosni i Hercegovini je dana 10. jula ove godine poslalo pismo premijeru Vlade Federacije BiH Nerminu Nikšiću vezano za težak položaj bh. kinematografije. Oštro su ga kritikovali, ali i ostatak Trojke.

Pismo potpisuju Danis Tanović, Jasmila Žbanić, Pjer Žalica, Aida Begić, Dino Mustafić, Tanja Miletić Oručević, Nermin Hamzagić, Ines Tanović, Alen Drljević, Srđan Vuletić, Alen Šimić i Nedim Karalić.

"Objavljujemo ovo pismo u cijelosti sa željom da ubrzamo prijeko potreban dijalog u cilju rješavanja nagomilanih problema. Poštovani premijeru Nikšić, nakon godinu i dva mjeseca djelovanja aktuelne Vlade Federacije BiH i nade da ćemo uspostaviti funkcionalan sistem te napokon dobiti moderan filmski centar, sa žaljenjem moramo primijetiti da je kinematografija opet postala talac nejasne kulturne politike te dovedena u najgoru situaciju u zadnjih 20 godina", započeli su.

Dalje su naveli svoje razloge za ovu konstataciju. Smatraju da je proizvodnja filmova potpuno zamrla od Nikšićevog dolaska na vlast. Naveli su da se trenutno snima samo ono što je podržano na konkursima prethodnih godina.

"Fondacija za kinematografiju Sarajevo je mjesecima zarobljena u birokratsko - administrativno - inspektorskim aktivnostima, koje mi podržavamo, ali zahtijevamo da se birokratske procedure ne rješavaju godinama. Ponudili smo vam rješenje i tražimo da slušate struku. BH Telecom, čiji je vlasnik Federacija BiH, je ugasio rad BHContentLaba uprkos vašem uvjeravanju da ćete ne samo podržati ovaj projekat, već i povećati finansiranje istog. Dakle, ni u segmentu televizije neće više postojati domaći sadržaj i domaća proizvodnja", napisali su.

Napisali su i da filmski autori i autorice i dalje ne ostvaruju svoja zagarantovana autorska prava "jer je na najodgovorniju poziciju Instituta za intelektualno vlasništvo postavljen direktor koji je ranije osuđivan za pronevjere" te da je Nikišićeva stranka glasala njegovo imenovanje. Tvrde da Zakon o kinematografiji koji su im predali prije godinu dana nije ni pročitan, a kamoli stavljen u proceduru.

"U nekoliko zajedničkih sastanaka i dopisa dali smo smjernice, zahtjeve i molbe Vladi s objašnjenjem kako da bez velikih ulaganja i bez velikih birokratskih peripetija kinematografija može biti puno bolja od one koju ste zatekli kada je Trojka došla na vlast. Međutim, svi naši pokušaji pronalaska rješenja, kako s vama, tako i sa ostalim predsjednicima političkih stranaka Trojke - Elmedinom Konakovićem i Edinom Fortom - su rezultirali nepostojanjem bilo kakve akcije i doveli do katastrofalnih rezultata. Ne samo da ste iznevjerili svoja izborna obećanja, nego ste ugrozili kinematografiju države Bosne i Hercegovine, koja je ionako jedva opstajala zbog mizernih ulaganja", smatraju.

Poređenja radi, navode iz Udruženje rediteljica i reditelja u BiH, ovogodišnji budžet Hrvatskog audio-vizualnog centra iznosi 15.444.629 eura, a Filmskog centra Srbije oko 15.000.000 eura.

"Budžet za film u BiH ste smanjili sa 1.740.000 eura na 1.510.000 eura. Vašoj Vladi, 'najbolji ambasadori naše države' i 'jedna država bez kulture nije država već teritorija' ne samo da nisu razlog za jaču podršku, nego ovakvim odnosom i nemarom zapravo činite da bosanskohercegovački film nestane. Mislimo da je važno obavijestiti javnost da ako ovako nastavite, u vašem mandatu neće biti više domaće proizvodnje", napisali su.

Na kraju su još jednom pozvali Nikšića da otvori dijalog sa strukovnim udruženjima i napravi temelj za donošenje racionalnih rješenja u ovoj oblasti.