Rediteljica bh. kandidata za Oscara Una Gunjak: Mlade djevojke danas žive u društvu stalnog mikronasilja

Govoreći dalje o temi koja je inspirisala film, Gunjak ističe da je pokušavala dati odgovor na pitanje: "Kako je moguće izaći iz tog perioda i zadržati sebe?", dok je na jednoj strani agresivna erotizacija mladih djevojaka, a s druge strane dogmatizam koji od jedne prirodne stvari koja se dešava svakoj mladoj individui naročito za djevojčice stvara tabu i stvara situaciju koja može dovesti do ozbiljnih posljedica ako se ne razgovara o tome.

Uzevši u obzir da se spomenuti slučaj desio 2014. godine rediteljica ističe da postoji značajna razlika na taj period, ali i period njenog odrastanja kada se govori o životu adolescenata i njihovom pristupu informacijama.

"U odnosu i na moje odrastanje i na deset godina unazad - toliki je pristup internetu. Njima nisu potrebne informacije, oni znaju kako se rađaju djeca, šta znači jedan seksualni odnos, njima su pornografski uraci dostupni na internetu. Ne trebamo se zavaravati - djeca s već 10 godina su bili izloženi tome u vidu pop-upa ili klopki na internetu", navodi.

Seksualno obrazovanje kao stigmatizirana tema u bh. društvu

Napominjući da tinejdžerima danas nije potrebna toliko informacija, Gunjak ističe da im je toliko potrebnija psihološka podrška i obrazovanje koje bi im omogućilo da na individualan način sazrijevaju i doživljavaju svoju seksualnost u momentu u kom im priliči, a da se neće osjećati stigmatizirano od društva, porodice, vjerske zajednice, škole itd.

Tokom istraživanja za film rediteljica kaže da je imala pomoć XY asocijacije koja je uputila na stanje, "svjesnost i nesvjesnost mladih i u srednjoj i osnovnoj školi o seksualnoj edukaciji koja ne postoji kao predmet".

"Postoji predmet koji se zove Zdravi životni stilovi koji su iz XY organizacije pomogli da se uspostavi u školama kao izborni predmet. S tim da je još uvijek sporadično gdje se primjenjuje i da li ima zainteresovanih roditelja jer tu ulaze mnogi politički faktori u jednačinu s raznim primjedbama da se djecu uče da budu homoseksualci i ostalim homofobnim, rasističkim, ksenofobnim floskulama kako ne bi došlo do otvorenog razgovora", kaže Gunjak.

Napominje kako je sigurna da u nekim školama postoje psiholozi koji pružaju potporu na takav način, ali da se generalno mladi ljudi u BiH ne osjećaju sigurno da zatraže pomoć pri tome.

Uzevši u obzir i da su na samom filmu radili mladi ljudi te da i glavnu ulogu tumači mlada Asja Zara Lagumdžija, Gunjak se osvrnula na to kako je bilo raditi s njima na ovakvoj temi.

"Tu postoji jedna doza njihovog prirodnog stida i ja nikad im nisam tražila nešto što oni nisu željeli da mi daju. Uvijek sam ekstremno pazila da se oni osjećaju ugodno i da razumiju situaciju i da ukoliko im nešto smeta da mi kažu", napominje.

Komentarišući temu filma, kaže da su oni generalno veoma svjesni svega, ali s 14/15 godina nisu dovoljno zreli da procesuiraju neke stvari.

"Oni znaju modus operandi - šta se dešava, kakva će reakcija biti na internetu ako se neka fotografija postavi, ako se čuje neka glasina, ako se čuje kako se neko ponašao u školi. O svemu tome se priča, ali oni još uvijek nisu doživjeli širinu posljedica svega toga. Oni su u tome, to je njihova svakodnevnica, igraju kako muzika svira. Pokušavaju da nađu sebe u društvu koje ne želi individualnost - želi naljepnice jer je tako lakše", pojašnjava.

Svi smo mi roditelji djece koja danas sazrijevaju

Još jedna značajna karakteristika društva u kom je seksualno obrazovanje stigmatizirano, jeste i nejednak pristup ženama i muškarcima prilikom seksualnog sazrijevanja.

"Društvo počinje od postulata da je način na koji mladi dječak postaje seksualno biće ok, ali kad se dešava mladoj djevojci o tome se ne smije pričati i to nije normalno i izlazi iz svih drugih normi. To kreira ogromne posljedice za poziciju žene u društvu. Konstantno joj se govori na kom mjestu treba da bude i kakvu ulogu da igra. Konstantno joj se uzima ja i individualnost u svrhu njene uloge u patrijarhatu", ističe rediteljica.

S tim u vezi, nemoguće je zaobići temu femicida, koji su gorući problem ovog društva, a osvrnuvši se na zločin iz Gradačca - Gunjak pojašnjava kako je odnos okruženja te tretman mladih dok sazrijevaju povezan s time.

"Imamo slučajeve u kojima dođe do monstruiteta gdje muškarac ubije ženu u Instagram liveu. Imam osjećaj kad se dešavaju tragedije kao ova u Gradačcu da se veoma lagodno to izvadi iz konteksta jednog velikog strukturalnog problema i ono što smo upravo htjeli s filmom jeste da nikad ne pređe granicu - u tu tragediju", kaže.

Napominje da se u momentima ovakvih tragedija nasilnici tretiraju kao izolovani slučajevi te ističe da je "taj monstrum zapravo rezultat cjelokupnog društva".

"On nije pao s kruške, njega je ovo društvo odgojilo i dopustilo mu da ide takvim putem. Svi smo mi roditelji djece koja danas sazrijevaju i odrastaju. Radi toga smo pokušali da budemo na ivici opasnosti jer upravo to jače rezonira u svijesti ljudi koji ga gledaju", dodaje.

Crna rupa iz koje se zajedno "koprcamo"

Kako je film svoju premijeru imao na Filmskom festivalu u Locarnu te je potom prikazan na SFF-u, rediteljica ističe da su prve reakcije publike bile fantastične.

"Ljudi iz raznih sfera društva i raznih zemalja su mi prilazili kako bi porazgovarali, neko je više reagovao na svoju adolescenciju, nešto ih je podsjetilo, neka trauma. Ili s druge strane ljudi koji su s Balkana ili iz Istočne Evrope su apsolutno prepoznali tu neku crnu rupu tranzicije iz koje se zajedno 'koprcamo'. I način na koji se pristupa tematikama - do onih u Italiji koji imaju sličan mentalitet te se na sličan način bore s istim stvarima. Tako da sam ja bila prezadovoljna i količinom i načinom na koji je film primljen i kako izaziva reakcije koje malo 'odsjede s tobom' i razmišljaš nekoliko dana", kaže nam Gunjak.

Za kraj napominje da je filmom "Ekskurzija" željela ispričati jednu individualnu priču u velikoj slici.

"Film je prije svega o bh. društvu i naravno da ima priča, glavni lik i da je sve to u tome, ali mislim da je s obzirom na temu bilo neminovno da izazove neku reakciju. Bilo bi pretenciozno da kažem da sam očekivala da će nešto promijeniti, ali se nadam da će ljude samo potaknuti na razmišljanje. Kao i svako umjetničko djelo da će otvoriti jedan dio empatije i razumijevanja na kompleksnost situacije - da nije crno i bijelo", navodi.

Ističući da svi mi želimo najbolje za svu djecu u Bosni i Hercegovini, Gunjak poručuje da moramo biti svjesni da te dobre namjere mogu biti put za lošu situaciju.

"Ekskurzija" od 26. oktobra stiže u kina širom Bosne i Hercegovine.