Bh. rediteljica
23

Una Gunjak o odumiranju proizvodnje serija: Oni koji odlučuju nisu svjesni kolika šteta će biti napravljena

I. S.
Foto: V. D./Klix.ba
Foto: V. D./Klix.ba
Rediteljica Una Gunjak je članica žirija Takmičarskog programa - igrani film 30. Sarajevo Film Festivala. O njemu, stanju u kojem je bh. kinematografija, ali i brojnim drugim temama govorila je za Klix.ba.

Ona je zajedno s Timurom Makarevićem i Vedranom Rupićem režirala seriju "Komar", čija je pretpremijera bila na SFF-u. Sinopsis je već privukao pažnju publike.

Mersiha je novinarka i ponos porodice. Kada njeni roditelji saznaju da im je krila vezu sa Mikijem, žele da ga upoznaju što prije i zakazuju zajedničku večeru. Miki odlazi u posjetu majci u Jajce autobusom koji misteriozno nestaje na planinskom prevoju Komar. Potraga za autobusom je spora i neuspješna dok jedan telefonski poziv ne pokrene veliku policijsku akciju.

Putnici se bude u autobusu parkiranom nasred livade okružene šumom, mobiteli im ne hvataju signal, a na obližnjem putu nema saobraćaja. Mersiha s najboljom prijateljicom Jasnom kreće prema Komaru u nadi da će saznati nešto više o nestanku autobusa i pronaći Mikija na vrijeme za večeru s njenim roditeljima.

Uloge u "Komaru" su ostvarili: Lejla Hakalović, Pia Vrdoljak, Igor Skvarica, Nikola Pejaković, Lamija Salihović, Anastasija Dunjić, Issa Osmić, Uma Mujezinović, Arman Salihović, Feđa Štukan, Izudin Bajrović, Saša Oručević, Faketa Salihbegović Avdagić, Dino Bajrović, Nedim Šuvalija, Kerim Čutuna, Haris Bidžan, Ena Husić, Harun Ćehović i Dino Sarija.

"Imala je fantastičnu reakciju publike, što je nama, naravno, mnogo drago zato što smo sa snimanjem počeli prije skoro godinu dana, 23. augusta 2023. Zaista je drugačija od svega onoga što je dosad bilo ponuđeno, ne samo svojom tematikom, nego i jezikom. Ponosni smo na sve to. Rad je bio veoma dug i naporan za sve. Snimanje je inače naporan proces. Konstantno smo radili s pritiskom vremena, lokacija… Veliki dio serije je sniman na Bjelašnici. Bili smo totalno pod milošću vremenskih uslova - kiše, hladnoće, sunca… Bjelašnica je divlja. Sve ovo je tražilo dosta, ne samo posvećenosti radu, nego i izdržljivosti, koncentracije itd. 'Komar' ima mnogo likova, tako da je bilo zahtjevno i praćenje svih tih putanja, traženje kontinuiteta i održavanje filmskog jezika koji smo htjeli upotrijebiti", kazala je Gunjak.

Mnogi filmaši su u posljednje vrijeme izrazili svoju razočaranost zbog gašenja BHContentLaba u okviru kojeg je nastalo nekoliko serija, uključujući "Komar", "Znam kako dišeš", "Kotlinu" itd. Gunjak dijeli njihovo mišljenje. Opisala je negativan utjecaj koji ovaj korak ima na bh. kinematografiju.

"Mislim da oni koju odlučuju o tome nisu svjesni toga kolika će šteta biti napravljena. Da se razumijemo, produkcija u BiH je prije aktivnosti BH Telecoma i njegovog učešća u finansiranju filmskih i TV projekata bila svedena na produkciju jednog igranog filma godišnje. Finansiranje i autorstvo na stranu. Film se ne pravi bez filmskih radnika, bez ljudi koji prave svjetla tonaca, bez ljudi koji prave scenu i svih ostalih profesionalaca koji su potrebni da dignu jedan projekt na noge. Ne samo to, već i da služe kao servis stranim ekipama da umjesto dovođenja svojih ljudi, kažu: 'Mi imamo sve što treba u ovoj zemlji. Imamo više od pet majstora svjetla.' Tada bismo mogli dovesti veću produkciju da BiH profitira, a ne da dovodimo strane ljude", rekla je.

Smatra da se tokom produkcije svega u čemu je učestvovao BH Telecom istrenirala nova, mlada generacija i to ne samo radnika na setu, nego i producenata te asistenata produkcije koji su radili na živoj materiji.

"Film je živa materija koja se ne pravi na papiru. Ne pravi se samo u idealnom svijetu. On je zahtjevan fizički i mentalni posao. Za njega trebaju iskustvo i praksa kako bi se izgradili novi, mladi profesionalci. Šta ćemo uraditi kada se jedna generacija prestane baviti ovom aktivnošću? Hoćemo li ugasiti filmove i serije? Neki profesionalci će se odseliti i šta ćemo onda? Dugoročna dobit s ovom produkcijom je neprocjenjiva", kazala je.

Film "Ekskurzija", koji je Gunjak režirala, privukao je pažnju mnogih. Igrao je u bh. kinima krajem prošle godine. "Ekskurzija" prati Iman (Asja Zara Lagumdžija) koja, dok se njen deveti razred priprema za ekskurziju, privlači pažnju starijeg dečka. Nakon igre istine i izazova, po školi se proširi glasina da je Iman trudna, što će ugroziti i samu ekskurziju.

Iman se nađe u oluji očekivanja i ograničenja izazvanih događajima koji izmiču kontroli. Uloge u filmu ostvarili su Asja Zara Lagumdžija, Nađa Spaho, Maja Izetbegović, Mediha Musliović, Izudin Bajrović i Muhamed Hadžović.

"Film je dosta dugo bio u kinima. Ciljna publika su mladi ljudi, njihovi roditelji i nastavnici. Mislim da se taj dijalog mora odvijati između generacija. Oni preko filma uspijevaju razgovarati o određenim stvarima. On otvara određene teme. Svaki put bih preko društvenih mreža dobila poruku: 'Hvala vam puno'. On kao umjetničko djelo dopušta da se diskurs odvoji od lične sfere i da se individua zaštiti u nekom fiktivnom svijetu. Tako se na drugačiji način počinje razgovarati - s mnogo više razumijevanja i kompleksnosti. Stvari u životu nikada nisu crne ili bijele. Treba pobjeći od osuđivanja", kazala je.

Foto: T. S./Klix.ba
Foto: T. S./Klix.ba

"Ekskurzija" je 2023. godine bila bh. kandidat za Oscara, što je, naravno, veliki uspjeh. Ovo je njen prvi igrani film.

"Bila sam veoma sretna i ponosna. To sam sigurno priželjkivala. Čast je predstavljati svoju zemlju u takvom kontekstu. Ujedno je i zadovoljstvo i odgovornost. Ta kandidatura dolazi od kolega, što još više znači. Ljudi koje vi cijenite cijene ono što vi radite", navela je.

Asja Zara Lagumdžija je u decembru prošle godine proglašena najboljom glumicom na Filmskom festivalu u Marakešu zahvaljujući ulozi Iman u "Ekskurziji". Pitali smo Gunjak zbog čega je ova uloga pripala baš Asji Zari.

"Kasting je veoma komplikovan proces. Ono što je Asja pokazala i zbog čega smo kasting direktorica Timka Grin i ja odlučile da je ona pravi odabir za glavnu ulogu jeste njena emocionalna inteligencija. U stanju je živjeti scenu, a ne da je interpretira. To sam u svom filmskom jeziku htjela potencirati - prirodnost igre i odvajanje od glume s velikim G ili nečega na šta smo navikli u tipičnom američkom izražaju preko TV serija i filmova", objasnila je.

Kao što je već navedeno, ona je članica žirija Takmičarskog programa na 30. SFF-u. U ovom programu su filmovi "Među bogovima", "Obiteljska terapija", "Arkadija", "Redakcija", "Selo pokraj raja", "Sveti elektricitet", "Tri kilometra do kraja svijeta" i "Velika sedmica". Film "Majka Mara" je izvan konkurencije.

"Ne smijem ništa konkretno govoriti o ovogodišnjem programu, ali mogu govoriti o prethodnim godinama i selekciji za takmičarski program koji je uvijek bio na fantastičnom nivou. Najbolje iz regionalne kinematografije se nađe u takmičarskom programu SFF-a. Svaki put se tu nađu filmovi drugačijeg izraza. Oni pomjeraju granice u svojoj viziji svijeta, otvaraju dijaloge, pričaju priče koje su ne samo zanimljive publici i kritičarima, nego su jednostavno zanimljive iz tačke gledišta samog filmskog izraza. Apsolutno se ne brinem što se tiče kvalitete, samo se radujem", zaključila je Gunjak u razgovoru za Klix.ba.