Saudijci ogorčeni na Netflix: Film o savremenom ropstvu izazvao bijes u arapskom svijetu
Film rediteljice i scenaristice Blessy proljetos je imao premijeru u mainstream kinima i jedan je od onih koji su zainteresirali publiku u Indiji.
No, došao je i na Netflix, koji ga je 19. jula učinio dostupnim svojim gledaocima. Na arapskom tržištu postao je dostupan u augustu. A upravo je to lansiranje izazvalo veliki interes u arapskom svijetu, primjećuju tamošnji mediji.
Postoje i glasovi za bojkot platforme, prema njima, film ne šteti samo Saudijcima, već i Arapima općenito. Upravo u zemljama Perzijskog zaljeva itekako odjekuje, ponajviše na društvenim mrežama.
Kako navodi marokanska web stranica Morocco World News, neki ljudi čak smatraju da je film ciljani napad na njihovu kulturu, tradiciju. Tvrde da snimljena priča uopće ne odgovara stvarnosti, te da vrijeđa i sve Arape.
Između ostalog, filmu se zamjera i to što je lik saudijskog beduina prikazao kao "pohlepnog, oštrog, škrtog i lažljivog čovjeka". Omanski glumac Talib Al-Balushi, koji ga igra, stoga je posljednjih sedmica postao meta neselektivnih verbalnih napada.
Film je svoju podršku pronašao upravo u domovini Indiji, gdje ga većina smatra dobro opisanim svijetom u kojem strani radnici u arapskim zemljama zarađuju za život.
Univerzalna priča?
Tvorci filma također odbacuju sve optužbe o mogućem vrijeđanju Arapa. Tvrde da je njihov narativ univerzalan. Ne bilježi jedan konkretan život, već sudbine mnogih ljudi koji su se upustili u tzv. kafala sistem s ciljem zarade.
Ovaj sistem postoji u mnogim državama na Bliskom istoku, uključujući Arapski poluotok. Njegova bit je vezanje radnika migranata za određenog poslodavca za cijelo vrijeme njihovog boravka u određenoj zemlji. Tada dolaze u položaj savremenih robova u odnosu na svog poslodavca.
Umjetnički prikazi problema pojavljuju se prilično često posljednjih godina. Film je također temeljen na uspješnom romanu indijskog pisca Benyamina iz 2008. godine. Opisuje istinitu priču o čovjeku s početka 90-ih koji pokušava zaraditi za svoje nerođeno dijete.
Odlazi u Saudijsku Arabiju, a iz dana u dan postaje savremeni rob, kojeg niko ne plaća za njegov rad. Na kraju mu trebaju tri godine da pobjegne od toga.
Okrutan sistem
Organizacije za zaštitu ljudskih prava iznova skreću pozornost na savremeno ropstvo slične vrste u arapskom svijetu. U tom kontekstu dosta se pričalo o Svjetskom prvenstvu u nogometu 2022. u Kataru.
Prema analizi britanskog lista The Guardian tokom priprema umrlo je najmanje 6.500 radnika, uglavnom iz Indije, Pakistana, Nepala, Bangladeša i Šri Lanke. Osim toga, vjeruje se da su cifre još veće.
No, aktivisti ukazuju na činjenicu da se slične stvari događaju i da će se događati na ovom području. Godine 2034. Saudijska Arabija će biti domaćin Svjetskog nogometnog prvenstva.
