U posjeti nekadašnjem Filmskom studiju Jagomir: Oživljavanje filma na mjestu gdje je sve počelo
Početkom devedesetih godina rat je učinio svoje. Sve je izgorjelo, a od nekadašnjeg filmskog studija ostala je tek jedna baraka.
"Ovaj prostor je do rata bio funkcionalan. U ratu je tu bila prva linija i praktično je ovdje izgorjelo sve, osim jednog dijela gdje je bio arhiv. Filmski radnici su na čelu sa Vlatkom Filipovićem došli, pokupili materijal iz arhiva kako ne bi izgorio i prenijeli ga na televiziju. Nakon rata je taj arhiv vraćen ovdje, ali osim održavanja nije bilo većih aktivnosti na ovom prostoru", priča nam bh. reditelj i direktor Filmskog centra Sarajevo Jasmin Duraković.
Danas, nakon više od dvadeset godina, zahvaljujući inicijativi JP Filmski centar Sarajevo, koje je pravni sljedbenik nekadašnjih filmskih kuća Bosna film, Studio film i Sutjeska film, počelo je raščišćavanje terena i rad na revitalizaciji nekadašnjeg Filmskog studija Jagomir. Duraković nam priča da ključnu ulogu u ovoj priči ima bivši ministar kulture i sporta FBiH Gavrilo Grahovac jer je u njegovom mandatu formiran JP Filmski centar Sarajevo kao strateška tačka za razvoj kinematografije i audio-vizuelnog sektora u BiH.
"On je imao ključnu ulogu u tome i napravio je niz veoma ozbiljnih odluka, jer je prijetila opasnost da sve bude privatizovano. To se, između ostalog, dogodilo u Srbiji i Hrvatskoj. U BiH se to nije dogodilo, prije svega zahvaljujući Gavrilu Grahovcu koji je napravio pravni kontinuitet bh. filmskih kuća (Bosna film, Studio film i Sutjeska film). To je spasilo ovaj prostor na kojem se nekada nalazio Filmski studio Jagomir", kaže Duraković.
Brojni projekti u najavi
Nakon uspješne prve faze poslovne i finansijske konsolidacije, uprava Filmskog centra Sarajevo najavila je realizaciju novih projekata - pokretanje mini multimedijalnog muzeja "Valter brani Sarajevo" i Drive In kina "Dolly Bell".
"Prvo smo došli na ideju o Drive In Kinu "Dolly Bell". U tehničkom smislu nam je taj projekt najizvodljiviji. Imamo sve uslove za to, od našeg prostora i filmova do kontakta sa drugim distributerima koji nude svoje filmove. Mislim da će to biti zanimljivo, jer Drive In kina ponovo oživljavaju u cijelom svijetu", govori Duraković dodajući da je autokino koje će biti otvoreno u narednim mjesecima samo uvod.
Drugi projekt je mini multimedijalni muzej "Valter brani Sarajevo" koji će biti smješten u sjedištu Filmskog centra Sarajevo, u ulici Dženetića Čikma br. 12.
"Vlasnici smo tog filma koji je brend za sebe i mnogo više od filma. Naša je biznis procjena da je to muzej koji možemo održavati vlastitim sredstvima, jer on osim postavke ne zahtjeva neke posebne troškove i može biti ekonomski samoodrživ. Ideja je da to bude samo uvod u buduću veliku priču na Jagomiru gdje planiramo napraviti muzej bh. filma i zabavni park. No, to je već dugoročni projekt", pojašnjava.
Vraćanje Filmskog centra Sarajevo u normalu
Priča nam kako je kada je došao na poziciju direktora Filmskog centra Sarajevo zatekao haotično stanje.
"Više od dvije godine firma nije imala direktora. Zatekao sam haos, više od 310.000 KM duga, blokirane račune... Ali odmah smo krenuli s poslom, u proteklih osam mjeseci uspjeli smo sanirati jedan dio dugova, okupili smo ljude koji su motivirani da rade i sada vraćamo Filmski centar Sarajevo u neku normalu", kaže.
Shvativši da u arhivu imaju na hiljade metara filmske trake i filmskih ostvarenja o kojima naši sugrađani veoma malo znaju, pokrenuli su zvanični YouTube kanal na kojem objavljuju dokumentarce bh. kinematografije. Na kanalu je trenutno dostupno više od 150 filmova, zapisa o vremenu, gradovima, ljudima i običajima.
"Ti filmovi su veliko blago ove države i zbog toga smo pokrenuli javnu akciju 'Sačuvaj filmsko blago BiH'. Cilj nam je skrenuti pažnju javnosti na značaj tog arhiva, ali i na neophodnost digitalizacije. Proces digitalizacije jeste zahtjevan, ali je neophodan jer se filmska traka danas ne koristi. Nakon toga bismo to plasirali na TV i digitalne platforme, jer to što imamo treba biti dostupno ljudima", kaže.
Uredba o poticajima
Uz brigu o prošlosti bh. kinematografije, cilj je da Filmski centar Sarajevo jača svoju stratešku poziciju u odnosu na današnju kinematografiju.
"Vladi FBiH smo poslali prijedlog Uredbe o poticajima. BiH je jedina zemlja koja nema tu uredbu i Zakon o audio-vizuelnoj djelatnosti. Zbog toga nismo konkurentni i zbog toga se dešava da se film koji se bavi BiH snima u regiji", priča nam.
Objašnjava da je uredba urađena po uzoru na evropske i svjetske zemlje u kojima je takva uredba na snazi.
"Kada bi ta uredba stupila na snagu neko ko ovdje snima film državi BiH bi morao platiti 20 posto. U Srbiji i Hrvatskoj se to pokazalo kao veoma dobro iskustvo. Država bi imala višestruku korist, a stranac koji dođe ovdje da snima film bi dobro prošao jer smo mi jeftino tržište, a boravak u našoj zemlji nije skup. U isto vrijeme, Filmski centar Sarajevo bi bio tehnički servis tim stranim produkcijama u smislu pravdanja sredstava", zaključuje Duraković na kraju razgovora za Klix.ba.
Pjevačica Lizzo progovorila o optužbama za spolno uznemirivanje: Nisam učinila ništa loše
