Udruženje filmskih radnika: Trenutna vlast dovela je bh. film u najgoru poziciju do sada
Naveli su da su kao strukovna udruženja koja okupljaju filmske radnice i radnike učinili sve da pokrenu sveobuhvatne i potrebne procese kako bi audiovizuelni sektor i bosanskohercegovački film, kao najuspješniji kulturni proizvod, zakonski, organizaciono i financijski postavili na stabilne temelje u skladu sa evropskim praksama.
"Kroz javna pisma i dopise informisali smo partnere u vlasti o izazovima i mogućim rješenjima. Sastajali smo se više puta sa predstavnicima Vlasti, predsjednicima stranaka i predlagali rješenja kako bosanskohercegovačku kinematogafiju učiniti još uspješnijom. U julu ove godine Udruženje rediteljica i reditelja BiH upozorilo je da, usprkos svim razgovorima i obećanjima, i dalje imamo očajan odnos Vlade Federacije prema bh. kinematografiji koji dovodi do gašenja proizvodnje, i tada su Vlada i partneri u vlasti obećali da će se nešto ubrzo promijeniti, najavivši nekoliko konkretnih koraka", dodaju.
Međutim, kako navode, da su u potpunosti izostale reakcije na njihova brojna pismena, a prividni pomaci su nažalost potvrdili nezainteresovanost vlasti da domaći audiovizualni sektor uredi po evropskim ili, barem, po regionalnim standardima.
"Važeći Zakon o kinematografiji po kojem djeluje sektor u Federaciji BiH je zakon donesen u SFRJ. Udruženja su dobila obećanje od Premijera da će formirati komisiju od stručnjaka iz Federacije i filmskih Udruženja, koji će zastarjeli prijedlog Zakona o kinematografiji i audiovizuelnom stvaralaštvu osavremeniti i prilagoditi specifičnom uređenju Federacije i zakonima EU. Ali, umjesto da se na Zakonu radi, Zakon je stavljen u proceduru bez našeg znanja, a zatim odbijen, a da o tome nismo bili ni obaviješteni. Zašto nema političke volje da se Zakon donese?", pitaju se iz Udruženja.
Potom navode da je konkurs Fondacije za kinematografiju iz 2023. oboren zbog nepravilnosti u radu kao rezultat protupravnog djelovanja prethodnog Upravnog odbora, koji je Vlada Federacije imenovala uprkos protivljenju strukovnih Udruženja.
"Vlada je finansiranje Fondacije za kinematografiju za 2024. umanjila pravdajući se postojanjem neraspoređenih sredstava iz 2023. Fondacija za kinematografiju je konkurs za 2024. godinu raspisala u posljednji trenutak (16. 10. 2024.), a konkurs je baziran na umanjenom budžetu za 2024. i na novom Pravilniku koji, nažalost, ne prati pozitivne evropske standarde, niti je usaglašen sa strukom. S obzirom na kratke rokove, problematičan Pravilnik i činjenicu da filmska umjetnost i cijeli AV sektor nisu prioritet vlasti, postavlja se pitanje – da li ćemo, nakon nemogućnosti raspodjele budžeta Fondacije za kinematografiju u 2023, imati problem i s budžetom za 2024.?", naveli su.
Oni naglašavaju da se nastavak rada BH Content Laba se nije desio, iako je obećan nastavak te je projekat praktično ugašen.
"Zašto, kada je BH Content Lab u kratkom vremenu uspio BiH pozicionirati kao najuspješniju produkciju serija u regiji? Obećani plasman dodatnih dividendi BH Telecoma dijelom prema av sektoru nije do sada realizovan, niti, kao transparentan i jasan proces, prezentiran javnosti. Na koji način su ili će biti raspodijeljene obećane dodatne dividende BH Telecoma?", dodaju.
Potom su se osvrnuli i na Fond Eurimages te se pitaju zašto BiH još nije postala zvanična članica.
"Filmski Centar Sarajevo je blokiran. Vlada i Trojka nisu učinili ništa da spase nacionalno blago BiH. Da li je građevinsko zemljište u vlasništvu Filmskog Centra razlog što je Filmski Centar Sarajevo doveden u tu situaciju? Iako je u avgustu, tokom Sarajevo Film Festivala, za medije organizovano javno potpisivanje pristupanja Fondu Eurimages za dramske serije, BiH još uvijek nije postala zvanična članica. Zašto je i ovo obećanje pogaženo?", navode.
Oni ističu da je Kanton Sarajevo jedini ima posebno izdvojeno finasiranje filmskih projekata i poticaje za filmsku produkciju.
"U planiranom budžetu Kantona Sarajevo za 2025. godinu, koji upravo ulazi u proces javne rasprave, planirano je ozbiljno smanjenje sredstava za filmsku produkciju (40%) te također drastično smanjenje poticajnih sredstava (40%), a i smanjenje sredstava za finansiranje neovisnih organizacija iz oblasti kulture (gotovo 60%). Smanjenja smo osjetili već i ove 2024. kada sva sredstva planirana za film nisu u potpunosti raspodijeljena. Da li su pri izradi budžeta u obzir uzete posljedice ovih smanjenja na već osiromašeni av sektor u Kantonu Sarajevo i da li je Vlada svjesna devastirajućeg efekta ovog budžeta?", dodaju.
Oni ističu da novac uložen u AV produkciju donese promet koji je minimalno četiri puta veći od uloženog, tako da garantuje povrat budžetskih ulaganja kroz poreze i povećanje obima produkcije.
"Veći obim produkcije stvara širu tehnički bazu i, u kombinaciji sa poticajima za AV sektor, dovodi visokobudžetske strane projekte. Strane produkcije i snimanje visokobudžetskih projekata diže nivo domaće produkcije i čini je konkurentnijom na međunarodnom nivou. Sve ovo potvrđuje i činjenica da budžeti namijenjeni AV sektoru u zemljama regije rastu gotovo svake godine, ne samo iz kulturoloških, već i ekonomskih razloga i s ciljem razvoja nacionalnih AV industrija. Na primjer, Vlada Slovenije je budžet za film povećala na nešto više od 29 miliona KM za 2025. godinu, Hrvatski audiovizualni centar raspolaže s godišnjim budžetom od preko 30 miliona KM, dok Filmski Centar Srbije radi s oko 24 miliona KM godišnje. S druge strane, planirani budžet Fondacije za kinematografiju Sarajevo Federacije BiH za 2024. godinu umanjen je na ukupno 3 miliona KM!", ističu.
U tom kontekstu, oni ne zahtijevaju nikakav izuzetak, ne pokušavaju kreirati nepotrebne strukture, već isključivo traže sinhronizaciju s praksama EU država u oblasti kinematografije.
"Tražimo uređen i transparentan sistem, prateći standarde i procente izdvajanja za film u okvirima budžeta zemalja EU. BH talenti odlaze, a država Bosna i Hercegovina ostaje bez domaćeg sadržaja. Postajemo kolonija tuđih slika, prezentacija i priča. Sasvim su izgubljene dvije godine, a vremena već odavno nema", zaključuju.
