Aleksandar Hemon: Djeca u BiH se obučavaju da budu etnički subjekti, a ne samostalni kritički mislioci
Hemon predstavlja svoje knjige "Kako su nastali ratovi zombija" i "Povratak u Hemonwood", a moderator prilikom predstavljanja međunarodnih djela i gost festivala je John Freeman, američki autor i književni kritičar.
Kako je objasnio u današnjem predstavljanju svojih djela, u knjizi "Kako su nastali ratovi zombija" Hemon koristi termin zombija kao metaforu za strah od novog, projektuje stvarne strahove u strahove od zombija, praveći taj strah pretjeranim i nepotrebnim, počevši od 11. septembra kao i invazije na Irak 2003. godine.
"Priča nije direktno vezana za invaziju, iako je smještena u prve dvije sedmice od početka invazije. Zapravo se bavi nedaćama glavnog junaka, amatera scenariste koji se upetlja u aferu sa Bosankom koja živi u Chicagu. Sva dešavanja su predstavljena na komičan način", kazao je Hemon.
Prema njegovim riječima, trenutno u svijetu postoji lažno predstavljeni konflikt između Istoka i Zapada, a književnost je umjetnost koja može premostiti te kategorije i razlike između njih učiniti manje vidljivim i manje važnim.
U svijetu koji se bori sa sve popularnijom digitalizovanom književnošću potreba za knjigom neće nestati dokle god bude postojao ljudski rod, smatra pisac.
"Stvarnost se promijenila. U BiH problem nisu telefoni ni kompjuteri, već katastrofalan položaj obrazovnog sistema, pošto se naša djeca obučavaju da budu etnički subjekti, a ne građani koji trebaju misliti samostalno i kritički. Književnost koja im se servira nije im zanimljiva s obzirom na njihovo iskustvo. Djeca izbjegavaju dosadne knjige pune pogrešne propagande", kazao je Hemon.
Dodao je i kako je okrivljavanje tehnologije za ono što se trenutno događa u društvu pogrešan pristup i kako je tehnologija neutralna - ni dobra ni loša.
Tokom četverodnevnog festivala Bookstan koji počinje danas bit će održavane i radionice o književnoj kritici, a direktor izdavačke kuće Buybook Damir Uzunović je kazao kako se pravi greška kada se književnost i književna kritika stavljaju na suprotne, zaraćene strane.
"Ideja je da se Bookstan održava svake godine i da svake godine jedan domaći autor bude domaćin, pisac kurator koji će pozvati druge autore, velikane svjetske književnosti i svjetske kritike da se predstave publici u BiH. Moto festivala ostaje isti, dakle važno je ono što nije ni istok ni zapad, već ono što se dešava nama samima", kazao je Uzunović.
Na Bookstanu će od 25. do 28. jula pod motom "No East No West" bit će predstavljena djela kako međunarodnih tako i domaćih autora koji se bave važnim, ali i često zapostavljenim temama manjina, LGBT populacije, prava žena, ženama žrtvama silovanja itd.