"Bujroom" ruši granice privatno-javno: Prva izložba održana u sarajevskom haustoru
Ova izložba multimedijalnog karaktera, nastala na inicijativu Sabrine Begović, Naide Begović i Adise Vatreš je nosila naziv "Bujroom" i uključivala je radove 28 mladih neafirmisanih kreativnih osoba iz različitih polja umjetnosti. Jedan dio tima izlagača bili su diplomirani i tadašnji studenti i studentice umjetničkih akademija u Sarajevu.
"Inicijativa organiziranja Bujrooma je krenula kao potreba da se dokaže da mladi ne zavise od institucija, te da postoje mladi ljudi koji žele da se kreativno izraze", prisjeća se za Klix.ba Sabrina Begović.
Prve izložbe ovakvog tipa pojavile su se na našim prostorima sedamdesetih godina prošlog stoljeća u Zagrebu, kada Braco Dimitrijević osniva galeriju u haustoru na adresi Frankopanska 2a u kojoj je održano nekoliko jednodnevnih izložbi, a najpoznatija je bila trosatna, iznimno posjećena izložba "At the Moment" na kojoj su sudjelovali brojni umjetnici kao što su Anselmo, Barry, Brown, Burren, Burgin, Dibbets, Dimitrijević, Group ER, Flanagan, Huebler, Group KOD, Kirill, Kounellis, Latham, LeWitt, Trbuljak...
Izložbi je prethodila dvodnevna radionica na kojoj su predavači bili Stjepan Roš, Nedžad Begović i Alma Suljević, gdje su umjetnici imali priliku razgovarati o ideju i konceptu izložbe.
Tema izložbe je bila predstavljanje pomjerenog odnosa prema privatnosti koji se temeljio na fenomenu reality showa, a okupljala je radove u svim medijima - slika, fotografija, skulptura, instalacija, video rad, muzika, književnost... Na izložbi su se tako mogli pronaći radovi od slika velikog formata do crteža nastalog na kutiji cigara, od skulpture rađene u kudelji do figurice od plastičnih kašika, video radove, strip, različite instalacije i sl.
"Cilj izložbe je bio da se sruši barijera između privatnog i javnog prostora (galerije), a ideja je da svaki od učesnika kaže šta o tome misli i da to pokaže u novom prostoru, udaljenom od pravog izložbenog prostora, u prostoru haustora, koji oduvijek i postoji na granici javnog i privatnog. Umjesto galerijskog prostora, korišten je haustor stambene zgrade, a umjetnici su na taj način željeli umjetnost nametnuti publici, a ne čekati da publika dođe u galeriju", pojašnjava Naida Begović.
Posjetitelji izložbe su imali priliku da popiju kafu sa jednim od učesnika/ca, ili da napišu poruku u kojoj će otkriti djelić svoje intime i na taj način postati saučesnik u Bujroomu.
"U to vrijeme društvene mreže nisu bile razgranate kao danas, tako da se poziv prenosio pretežno uživo. Nismo poznavale mehanizme found raisinga, skupljanja donacija, sredstava od sponzora i sl, ali upravo u tome je bila čarolija Bujrooma - ništa se nije vrtilo oko novca, već se radilo o dobrim energijama kreativnih ljudi", govori Sabrina Begović i dodaje kako su im ususret izašli Sarajevska zima, uvrstivši Bujroom u program te godine, te SARTR i klub Access za prostor u kom su održali radionice koje su prethodile samoj izložbi.
Begović ističe kako su platforme poput ovih danas kod nas tek sporadične i najčešće vezane ili za institucije formalne edukacije ili za rad prilično zatvorenih grupa.
"Pored pokazane inicijative i volje mladih mislim da je najvažnije bilo to da je 20 kreativaca imalo priliku i platformu da se upozna i surađuje. Svaka prilika da se mladi u našoj zemlji upoznaju je dragocjena, no, nažalost, malo inicijativa dolazi od samih mladih."
