Radio je dugo na tom projektu koji ima za cilj doprinijeti jačanju svijesti društva o opasnosti od "mina i minskih polja", u smislu da ukaže na problematiku čovjeka kao nosioca niz negativnosti unutar sebe. Autor upravo te negativnosti doživljava kao "mine", s obzirom na to da je njihovo negativno djelovanje na društvo ogromno.
"Pohlepa, laž, nepravda, oholost, škrtost, ljubomora, bestidnost, mržnja, egoizam i niz drugih nosilaca negativnosti osnova su za nastajanje i očuvanje ideologija koje su štetne za čovječanstvo, ideologija koje su izvor zla, ideologija koje onemogućavaju čovjeku da se zdravo razvija na bazi istinske univerzalne ljubavi kao pokretača pozitivnog bitisanja. I upravo takve ideologije su kreatori mina i minskih polja", kaže Dervišević.
Po mišljenju autora projekt ima za cilj da čovjeka približi samom sebi i njegovom unutrašnjem svijetu, da ga približi istini, da mu istina bude osnova komunikacije s vanjskim svijetom. Također, projekt ima za cilj da inspirira društvo na samokritičnost i kritičnost. Stoga se u nadi da će čovjek živjeti istinu, a pravda vladati svijetom, kaže, odlučio da Međunarodni sud pravde bude lokacija za njegovu instalaciju.
"Kako da čovjek čisti sebe od unutarnje nečisti štetne za njega? Kako društvo da čisti sebe od unutarnje nečisti štetne za čovječanstvo - pitanja su na koja autor pokušava odgovoriti projektom "Pozor Mine".
Projekt čine umjetničke instalacije u javnim prostorima dokumentirane putem fotografije i riječi, a bit će postavljen u povodu Međunarodnog dana borbe protiv mina, koji se obilježava 4. aprila.
Konceptualni umjetnik Almir Dervišević rođen je 1972. u Sarajevu, a živi i radi u Holandiji. Školovao se pri Visokoj školi primijenjenih umjetnosti u Utrehtu i Likovnoj akademiji u Sarajevu, u klasi profesora Mustafe Skopljaka. Studirao je na odsjecima arhitekture, likovne umjetnosti i nastavničkom odsjeku. Diplomirao je 2000. na smjeru kiparstvo, a 2004. na nastavničkom odsjeku i stekao zvanje docent likovne umjetnosti.
Ispred zgrade Međunarodnog suda u Hagu autor je ranije ove godine predstavio i projekt "Pravda za BiH, autobusko stajalište Internacionalni sud pravde" u okviru kojeg je realizirao mnoge instalacije poput djela "Pravda za sve, svi za pravdu" koje čini prijevod te rečenice na desetke jezika svijeta. Na to su ga, kaže, motivirale žrtve nepravde, ubijeni, ranjeni, mučeni, pokradeni, obespravljeni građani BiH, žrtve i počinioci zločina i agresije kako iz prijeratnog perioda, tako i iz ratnog, odnosno poslijeratnog perioda.
