Strah od Rusije ruši Ottawsku konvenciju: NATO članice napuštaju zabranu protivpješadijskih mina
"Vojne prijetnje državama članicama NATO-a koje graniče s Rusijom i Bjelorusijom značajno su se povećale.Ovom odlukom šaljemo jasnu poruku: naše zemlje su spremne i mogu koristiti sva neophodna sredstva za odbranu svojih sigurnosnih interesa", naveli su ministri odbrane ovih zemalja u zajedničkoj izjavi.
Ottawska konvencija, formalno poznata kao Konvencija o zabrani upotrebe, skladištenja, proizvodnje i transfera protivpješadijskih mina te njihovom uništenju, potpisana je 1997. godine i do sada ju je ratifikovalo više od 160 država. Međutim, Rusija nikada nije pristupila ovom sporazumu, što joj omogućava da koristi ove mine u svojim vojnim operacijama, što se pokazalo u invaziji na Ukrajinu.
Pritisak na ovu konvenciju dodatno se povećao nakon ruskog napada na Ukrajinu 2022. godine, kada su ruske snage intenzivno koristile razne vrste mina na ukrajinskom teritoriju. Finska je već u decembru 2023. godine najavila da razmatra povlačenje iz sporazuma, dok su Poljska i baltičke zemlje već duže vrijeme razmatrale zajedničku regionalnu odluku o izlasku iz konvencije.
Premijer Poljske Donald Tusk ranije ovog mjeseca izjavio je da će Poljska započeti procedure povlačenja iz Ottawske konvencije. Odluka četiri zemlje nije nužno rezultat hitne vojne potrebe, već prije svega predstavlja politički signal Moskvi.
Ministar odbrane Estonije Hanno Pevkur naglasio je da je ključno da odluke o Ottawskoj konvenciji budu donesene u solidarnosti i koordinaciji u okviru regije.
"U ovom trenutku nemamo planove za razvoj, skladištenje ili korištenje ranije zabranjenih protivpješadijskih mina", izjavio je Pevkur.
S druge strane, Latvijski šef Generalštaba Major General Kaspars Pudāns istakao je da su prioritet njegove zemlje trenutno protutenkovske mine i artiljerijska municija.
Iako se povlačenje iz konvencije može činiti kao obrambeni potez, organizacije za ljudska prava i međunarodne humanitarne institucije upozoravaju na moguće posljedice. Protivpješadijske mine imaju dugotrajan negativan utjecaj na civile i mogu ostati prijetnja decenijama nakon završetka sukoba.
Ostaje za vidjeti kako će NATO i šira međunarodna zajednica reagirati na ovaj potez, posebno u svjetlu povećane militarizacije istočnog krila Alijanse uslijed ruske agresije na Ukrajinu.
