Gorčin Dizdar: Tri stvari javnost treba znati o neotvaranju muzeja posvećenom Maku Dizdaru
U Općini Stari Grad su kao jedan od razloga zašto na Baščaršiji nije otvoren muzej, a što je inicirao i Gorčin Dizdar, istakli to što u porodici Dizdar nije riješeno pitanje autorskih prava. Sagovornik smatra da javnost treba znati tri stvari, a prva je upravo pitanje autorskih prava.
"Istina je da se moj amidža, jedan od sinova Maka Dizdara Majo Dizdar 2017. godine usprotivio toj inicijativi. Nije istina tvrdnja Općine Stari Grad da je time pravno spriječeno javno djelovanje. Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti, koji je bio jedan od učesnika ove inicijative, je vlasnik velikog fundusa Maka Dizdara, koji je 80-ih godina kupio od vlasnika i ima pravo da te eksponate izlaže na primjeren način, bez potrebe da to dodatno obrazlaže", naglasio je Dizdar.
Prema njegovim riječima, Fondacija "Mak Dizdar" ima puno pravo da promoviše Maka Dizdara.
"Sam Majo Dizdar je bio potpisnik osnivačke skupštine ove fondacije", dodaje.
Naglasio je da su mu lokalne vlasti kazale da je plan da u spomenutom prostoru bude kuća zanata.
"Meni nije poznato koja je bila sudbina kuće zanata, ali je činjenica da se to nije realiziralo. Nikada nismo obaviješteni niti smo znali da je taj prostor oslobođen i da postoji mogućnost njegovog korištenja", naveo je.
Tvrdi da se odluka o korištenju ovog prostora ne treba donijeti licitacijom, što je druga stvar za koju smatra da javnost treba znati.
"Po pravilu općine u slučaju kada postoji javni interes, a nesumnjivo je da je to promocija Maka Dizdara, ima pravo direktno dodijeliti prostor. Ne mora ići na licitaciju niti bi trebao biti iskorišten u druge svrhe. Nepotrebno je komentarisati koliko je neprimjereno što je tu sada šiša bar", konstatovao je Dizdar.
Kako je kazao, ambijentalna cjelina Malih daira je narušena gradnjom staklenih bašta. Podsjetio je da je riječ o prostoru koji je nacionalni spomenik te da zbog toga na njemu nisu dozvoljene intervencije. Prethodno je naveo kao treću bitnu stvar.
Istakao je da nije imao kontakt s drugim institucijama te ukazao da Komisija za nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine nema veliki utjecaj. Napomenuo je da je odgovornost na entitetskim i kantonalnim institucijama.
"Nas nekoliko okupljenih oko ove inicijative smo pojedinci bez institucionalne i finansijske podrške te smatram da bi bilo prikladno da se uključe druge institucije", dodaje.
Na pitanje šta će dalje poduzeti u namjeri da tu bude muzej, a ne ugostiteljski objekat, odgovorio je da nema čvrst plan te se ponovo obratio javnosti.
"Iznenadila me i obradovala velika reakcija i riječi podrške. Pozivam sve pojedince i institucije, koje smatraju da mogu pomoći, da mi se obrate i Fondaciji 'Mak Dizdar'. Digao sam glas protiv jednog primjera, ali su nažalost brojni primjeri ugrožavanja našeg kulturnog nasljeđa širom Bosne i Hercegovine. Ignorantski odnos politike opstaje zato što mu mi to dozvoljavamo", ukazao je.
Sadržaj muzeja i neispunjeno obećanje
Obrazložio je šta bi građani imali priliku vidjeti u muzeju.
"Taj prostor bi se koristio kao knjižara i kao savremena izložba sa originalnim rukopisima te multimedijalni prikaz života i djela Maka Dizdara, svega onoga što se veže za kulturu stećaka. Bio bi to kulturni centar i izvor novih inicijativa - da taj prostor bude kulturna oaza nadomak Sebilja", kazao je.
Osvrnuo se i na izostanak podrške bivšeg člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića inicijativi za otvaranje muzeja.
"Bakir Izetbegović je povodom 100. godišnjice Makovog rođenja bio pokrovitelj manifestacije u Narodnom pozorištu. Prilikom obraćanja on je javno obećao da će podržati osnivanje Makovog muzeja u Sarajevu, iako mu se nismo obratili. To nas je obradovalo, da se konačno stvari pokreću. Čekali smo mjesecima, obraćali se formalno i neformalno da bi sve to završilo jednim telefonskim pozivom kada nam je saopćeno da je stavljen minus na naš prijedlog, što je valjda trebalo da znači da ništa od toga neće biti", rekao je.
Nagrada kratkog daha
Dizdar je naveo da nije obrazloženo zašto je inicijativa odbijena. Nezadovoljan je i odnosom Grada Sarajeva prema liku i djelu Maka Dizdara.
"Postoji još jedna institucija koja se po meni neodgovorno ponašala prema Maku Dizdaru, a to je Grad Sarajevo koji je 2012. osnovao nagradu 'Mak Dizdar'. To je bilo zamišljeno kao regionalna nagrada za najbolje pjesničko djelo, kao pandan nagradi 'Meša Selimović' u Tuzli. Usvojena je na Gradskom vijeću i prošla kroz zakonsku proceduru te je dodijeljena 2012., a dobitnik je bio Milorad Pejić. Onda su zaboravili na tu nagradu. Izmijenilo se nekoliko gradonačelnika, reakcije nije bilo. Imalo smo samo jedan sastanak s bivšim gradonačelnikom Ivom Komšićem koji je rekao da nema novca za nagradu", naglasio je.
Primijetio je da ova nagrada odnedavno više nije istaknuta na zvaničnoj web stranici Grada Sarajeva.
"Postavlja se pitanje zašto je zaboravljen. Da li postoji urota protiv njega? Itekako znamo da se burno reaguje kada se primjera radi iz Hrvatske jave glasovi da ga smatraju dijelom svoje književnosti. Onda se ovdje govori da je to nepravedno, a ništa ne činimo da pokažemo koliko nam je stalo do njega. Bio sam prisutan u javnosti često kritikujući vlasti u Stocu da ništa ne čine na promociji njegovog djela. Odnos sarajevskih vlasti se ni po čemu ne razlikuje od stolačkih", mišljenja je.
Kako je kazao Dizdar, često se recituju stihovi Maka Dizdara kada je riječ o državi, patriotizmu, bosanskom identitetu, često se spominje po mnogima kao naš najveći pjesnik, ali se ništa ne čini da bi se taj njegov status održao i prenio na nove generacije.
