Intervju / Gorčin Dizdar: Za festival bez populizma i propagande ne postoje uslovi u Stocu, ali on ipak opstaje

"Mislim da je najlakše optužiti narod. Vjerujem da u BiH itekako postoji publika za kvalitetan kulturni i umjetnički sadržaj. Naravno, to nisu brojevi koje privlači neki drugi, estradni sadržaji, ali po tome se BiH ne razlikuje od drugih zemalja. Ono što je bitno jeste konstantan rad na formiranju publike - s jedne strane, adekvatna prezentacija i promocija te rad na privlačenju mlađe publike, a s druge strane, veća podrška javnih institucija kvalitetnim sadržajima. Konačno, potrebno je razmišljati i šire od okvira BiH. Publiku kvalitetnih kulturnih sadržaja čine i građani drugih zemalja", rekao je.

Kada je riječ o ovogodišnjem izdanju Slova Gorčina, riječ je o pravoj umjetničkoj poslastici. Stižu Marko Tomaš, Safet Zec, Bisera Alikadić, Jasminka Šipka i mnogi drugi.

"Zaista je teško izdvojiti nešto od sadržaja, jer smatram da je Slovo Gorčina konačno dostiglo nivo gdje je svaka od 20 programskih tačaka pažljivo isplanirana u skladu s osnovnom idejom, odnosno uređivačkom politikom organizatora. Ipak, kada govorimo o kompleksnosti produkcije, ovogodišnjom ceremonijom otvaranja festivala zaista pomjeramo granice. Radi se o intermedijalnoj predstavi 'Iza uma [ΔE×ΔT≥Ħ2×(1--(V^2/C^2))1]' austrijske kompozitorice bh. porijekla Belme Bešlić-Gál, koja obuhvata muzičare i umjetnike svjetskog renomea iz Njemačke, Austrije, Švicarske, Poljske, Hrvatske i BiH. Predstavu sačinjava namjenski napisana kompozicija za obou, violinu, violu, violončelo, sopran, kvarcne posude i harmoniku, osmokanalnu zvučnu projekciju, namjenski razvijenu scenografiju i dizajn osvjetljenja te digitalne projekcije virtualne (VR) i proširene stvarnosti (AR)", ispričao je.

Detalje programa možete pronaći ovdje. Pored navedenog, treba istaći da Slovo Gorčina prepoznaje važnost novih naraštaja pa će tako, između ostalog, stručni žiri proglasiti najbolje mlade pjesnike i pjesnikinje, što im je zasigurno odskočna daska u karijeri.

"Nagrada Mak Dizdar za mlade pjesnike tradicionalno je jedan od najvažnijih elemenata Slova Gorčina. Dodjeljuje se osobama do 35 godina starosti za prvu, neobjavljenu zbirku poezije na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom ili srpskom jeziku. Na konkurs se svake godine prijavi oko 100 mladih pjesnika i pjesnikinja iz čitavog regiona, a stručni žiri proglašava tri najbolje zbirke za koje se dodjeljuje novčana nagrada, dok se najbolja zbirka u toku naredne godine izda u saradnji s izdavačkom kućom Buybook. Tako ove godine u programu imamo i promociju prošlogodišnje dobitnice nagrade, zbirke 'Bijeg iz tijela' splitske autorice Luce Kozina", kazao je.

Također je naveo da ovogodišnji žiri čine sarajevski pjesnik Asmir Kujović (predsjednik), zagrebački pjesnik i urednik Nenad Rizvanović i srbijanska pjesnikinja Dragana Mladenović. Oni sasvim nezavisno i u skladu s vlastitim kriterijima ocjenjuju zbirke.

Na pitanje smatra li da se bh. društvo dovoljno odužilo Maku Dizdaru za sve čemu je doprinio našoj zemlji, Gorčin je odgovorio:

"Nisam pristalica ideje da se velikanima kulture potrebno 'odužiti'. Odužiti se najprije trebamo savremenim, živim djelatnicima u kulturi tako što ćemo stvoriti sistem koji će im omogućiti da se dostojanstveno bave svojim poslom. Sjećanje na značajne ličnosti i kulturna dostignuća prošlosti trebamo održavati zbog nas samih i zbog budućnosti, jer na taj način formiramo naš identitet, koji nije statična kategorija. Odnosno, još preciznije, potrebno je uvijek iznova aktualizirati njihove ideje i osigurati da one ostaju relevantne u javnom diskursu. U tom smislu, ne mislim da bh. društvo čini dovoljno da ideje Maka Dizdara, čiji značaj nadilazi diskurs poezije i dotiče cjelokupnu kulturu i identitet, ostanu relevantne i mjerodavne."

Prije više od dvije godine je objavljena tužna informacija da je na Baščaršiji umjesto muzeja posvećenog Maku Dizdaru otvoren šiša bar. Postavlja se pitanje hoće li nadležni ikada prepoznati ozbiljnost ovog problema i ozbiljno pristupiti njegovom rješavanju.

"Na simboličkoj ravni, problem je i gori od toga, jer šiša bar koji je na tom mjestu otvoren nosi naziv Mak, čineći tako savršenu metaforu za naš cjelokupan odnos prema kulturnom naslijeđu. Međutim, mislim da nadležni ne samo da ne prepoznaju njegovu ozbiljnost, nego ovu situaciju i ne smatraju problemom. Jednostavno rečeno, u BiH ne postoji sistematska kulturna politika pa tako ovi i slični problemi ovise isključivo o angažmanu pojedinaca i eventualnoj dobroj volji općinskih ili gradskih vijećnika, koje trenutno nema", naveo je.

On je nedavno na društvenim mrežama podijelio fotografiju oštećene Inat ćuprije u Stocu, koja od maja ove godine čeka na sanaciju. Smatra da je Stolac u gotovo svakom smislu zanemaren.

"Radi se o gradu s nevjerovatnom kulturnom baštinom - od prahistorijskog crteža u pećini Badanj, preko ostataka ilirskog grada Daorsona, velikog broja nekropola stećaka, crkve sv. Petra i Pavla, brojnih primjera osmanske arhitekture do grobnice Moše Danona itd.", rekao je.

Dodao je da je svo ovo blago, koje bi u drugim zemljama privlačilo desetine hiljada posjetilaca različitih profila, od učenika do međunarodnih naučnika i turista, u većoj ili manjoj mjeri zapušteno i ugroženo.

"Zašto je to tako? Bolje pitajte one koji su plaćeni da razmišljaju o tome! U okvirima mogućeg, mi u sklopu Slova Gorčina činimo onoliko koliko možemo da bismo ukazali na značaj stolačkog kulturnog naslijeđa tako što programe održavamo na različitim značajnim i zapuštenim lokacijama, kao što su stari grad Vidoški, ruševine Đulhanumine kuće, Šarića kuća, dvorište pravoslavne Crkve svetog Vaznesenja Hristovog itd. Naš festivalski centar nalazi se u nekadašnjem prodajnom salonu Šipada, značajnom zaostavštinom socijalističkog perioda u Stocu", naveo je na kraju razgovora za Klix.ba.