Ilustracije Admira Delića izložene u Memorijalnom centru Potočari da podsjećaju i opominju
Prvu ilustraciju uradio je 2017. godine, a godinu poslije svoje radove počeo je objavljivati na društvenim mrežama. Od tada, svake godine, od 1. do 11. jula objavljuje ilustracije o genocidu u Srebrenici.
"Moj cilj je da podsjećam na žrtve genocida u Srebrenici i držim konstantnu pažnju na 11. juli", ističe Delić, dodajući da su ga inspirisale Majke Srebrenice, neumorne u svojoj borbi za pravdu.
"One ne samo u julu, već svakog 11. u mjesecu, izlaze na trg u Tuzli sa slikama tražeći odgovore i pravdu za svoje najmilije. Tako sam i ja odlučio da im se pridružim tako što ću svakog 11. u mjesecu objaviti po jednu ilustraciju", kaže za Aljazeeru.
"Na taj način im odajem poštovanje, ali i čuvam od zaborava", naglašava.
Ove godine, ilustracije koje su plod njegovog šestogodišnjeg rada izložene su u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari.
"Ova izložba, simboličnog naziva Podsjećanje, za mene je ogromna odgovornost i osjećam pomalo i strah", iskren je.
Od 110, koliko ih je do sada kreirao, izdvojene su one sa najsnažnijom porukom.
"Ilustracije nisu usmjerene samo na žrtve, nego i na odgovorne, na one koji su dopustili da se genocid izvrši, na one koji su okretali glave…", dodaje.
Izložba Delićevih ilustracija je prije nekoliko dana upriličena i u Dublinu, u Irskoj, a 11. jula će, osim u Srebrenici, biti postavljena i u Travniku. U narednom periodu, u planu su postavke u Sarajevu i Njemačkoj.
Delić ističe da je svako djelo posebna bolna priča, ističući da mu je želja da prikaže 8.372 sudbine.
"Svjestan sam da je ovakvim tempom to nemoguće uraditi, ali planiram raditi cijeli život, sve dok budem mogao crtati… Primijetio sam da u posljednje vrijeme mnogi ljudi počinju crtati, to mi znači jer vjerujem da će se na taj način stići do tog broja. Meni, kao autoru je to sasvim dovoljno, jer nisam važan ja, nego podsjećanje na zločin", ističe Delić.
Presude i rezolucija
Pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu (ICJ) masovni zločin u Srebrenici označen je kao genocid koji su počinili pripadnici Vojske Republike Srpske, a Srbija (tada u zajednici s Crnom Gorom) označena je kao odgovorna što nije učinila ništa da se genocid spriječi i da kazni počinitelje.
Za genocid i zločine u Srebrenici nad više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka pred međunarodnim sudovima, uključujući i UN-ov Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, osuđeno je više od 50 osoba na više od 700 godina zatvora. Među osuđenima na doživotne kazne zatvora su i prvi predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić i general Vojske RS-a Ratko Mladić.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija je nedavno usvojila Rezoluciju o Srebrenici. Rezoluciju su predložile države koje s tim imaju teško historijsko iskustvo – Njemačka i Ruanda. Tekst su naknadno sponzorirale još 34 države među kojima su sve bivše jugoslovenske republike osim Srbije i Crne Gore.
Rezolucijom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida počinjenog u Srebrenici 1995, koji će se obilježavati svake godine. Također se osuđuje svako negiranje genocida u Srebrenici i pozivaju se sve države da to spriječe čuvanjem utvrđenih činjenica, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme. Rezolucijom se osuđuje i veličanje presuđenih ratnih zločinaca.
Također se naglašava važnost dovršetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici. Rezolucija podsjeća sve države na obaveze iz Konvencije o genocidu, koje podrazumijevaju sprečavanje i kažnjavanje genocida te poštivanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde.
