Izložba "Nacionalno blago Bosne i Hercegovine" od 21. marta u sarajevskoj Vijećnici

Izložba je dio zvaničnog programa obilježavanja 30. godišnjice nezavisnosti Bosne i Hercegovine, pod pokroviteljstvom članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefika Džaferovića i Željka Komšića.

Autor projekta izložbe "Nacionalno blago Bosne i Hercegovine...", Amel Suljović, savjetnik za kulturu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefika Džaferovića za Klix govori o ideji, motivima, sadržaju i predstojećoj realizaciji izložbe.

"Ideja za izložbom, javila se 2011. godine tokom moje posjete Vladi Slovačke Republke u Bratislavi gdje sam imao priliku vidjeti Bašagićevu zbirku rukopisa na orijentalnim jezicima koju je naš vodeći intelektualac toga vremena, bivši predsjednik Bosanskog sabora, pjesnik, prevodilac, historičar, dr Safvet beg prodao tamošnjoj biblioteci 1924. godine, usljed teških političkih, kulturnih, ukupnih okolnosti u Bosni i Hercegovini. Zbirku u dobroj mjeri čine i djela Bošnjaka. O kakvom kulturološkom dragulju je riječ, govori to da je UNESCO još 1997. godine zbirku upisao na listu svjetske kulturne baštine. Danas je to s pravom nacionalno blago Slovačke Republike i Evropske unije. Važno je i ovo kazati: pisano kulturno blago se ne čuva u magacinima institucija, daleko od očiju javnosti. Bašagićeva zbirka u toku godine posjeti nekoliko destinacija, najčešće izložena u programima u okviru zvaničnih državnih posjeta. To je sada trebalo primijeniti kod kuće, izložbom našeg pisanog kulturnog blaga, sačuvanog u specijalnim fondovima naše nacionalne Biblioteke. Prošle godine, Upravni odbor Fondacije Alija Izetbegović prihvatio je moj prijelog za izložbom, a potom i rukovodstvo Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH. I tako smo krenuli sa radom.", kaže Suljović.

O samoj izložbi Suljović kaže: "Jezgro rukopisne zbirke čine domaći autori, naši prepisivači, rukopisi koji su prepisani u Bosni i Hercegovini prije nekoliko stoljeća, te djela velikana na koja su se naši ljudi naslanjali. Kada vidite rukopis Sadijevog Đulistana iz 1617. godine, prepisanog u Mostaru (prepisao Alija Ahmedov), shvatite da smo mi u Bosni i Hercegovini oduvijek bili društvo knjige i nauke. Djela bosanskih sufijskih prvaka Hasana Kaimije, Abdulvehaba Ilhamije, Abdurahmana Sirrije, treba s pažnjom pogledati. Potom čudesna zbirka mushafa u prepisima Bošnjaka, rukopisi djela velikana tesavvufa šejha Sadije, Feridudina Attara, al Gazulija itd. Djela Hasana Kafije Pruščaka i Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka predstavljena su s pravom kao zasebne cjeline. Posebno poglavlje posvetio sam vakufu. Odvojiti nešto od svog imetka i staviti u funkciju javnog dobra, to je jedno od najvećih čovjekovih postignuća. Vrijedna i rijetka rukopisna djela vakufljena su često od strane uglednih ljudi. Važno je pomenuti i poglavlje evropskih putopisa o Bosni i Hercegovini štampanih u Beču, Berlinu, Sankt Petersburgu, Parizu. Izuzetno važna djela koja su slala u svijet sliku o nama. Kikle, francuski putopisac koji nije ni stigao do Carigrada kamo se bio zaputio, Otto Blau, Renner, Giljferding, Asboth. Potom i prve knjige štampane u Bosni i Hercegovini i listovi koji su oblikovali društveni život poput Ljubušakovog Bošnjaka, Bašagićevog Behara, Bosanske vile, Nade S.S. Kranjčevića itd. Djela viđenijih franjevaca, Orteliusov Teatar svijeta iz 1592 itd, sve to čini kaleidoskop bosanskohercegovačke pluralnosti, i sve to treba doći vidjeti.", kaže Suljović.

Faris Nanić, predsjednik Upravnog odbora Fondacije Alija Izetbegović, organizatora izložbe, ne krije zadovoljstvo zbog predstojeće izložbe.

"Izložbu smatram i historijskom jer će, sigurni smo, potaknuti mnoge na daljnje spoznaje, stjecanje dodatnih znanja i informacija te istraživanja koja će pomoći razumijevanju drugih o nama kao i našem samorazumijevanju i međurazumijevanju u našim različitostima, ergo u našem bogatstvu i snazi, a ne slabostima. Koristim ovu priliku zahvaliti se autoru projekta g. Suljoviću na inicijativi, konceptu, ozbiljnom radu na odabiru dokumenata i vođenju ovog zahtjevnog i izuzetno važnog projekta te Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci na korespondenciji sa idejom i hrabrosti da se upusti u organizaciju izložbe".