Izložbom "Zlatni vez" Gazi Husrev-begove biblioteke predstavljeni radovi bh. autora kaligrafije

Izložba predstavlja kaligrafske kompozicije naših vrhunskih kaligrafa poput Abdulaha Ajni Hasagića, hfz. Huseina Rakim ef. Islamovića, Ali Šerif ef. Faginovića, Muhameda Mujagića, Muhameda Akifa Hadžihusejnovića, kao i jedan broj nepotpisanih kaligrafskih radova. Posjetioci će, između ostalog imati priliku pogledati i nedavno pronađene ispise našeg vrhunskog kaligrafa Abdulaha Ajni Hasagića, a koju javnost do sada nije imala priliku vidjeti.

Prilikom otvaranja izložbe obratili su se direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Osman Lavić i načelnik Općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić.

"Znamo da je vrijeme pandemije unijelo mnoge promjene u naše živote, naročito kada su institucije kulture u pitanju, u velikoj mjeri prošla godina je bila godina u kojoj ustanove kulture skoro da nisu radile. Galerija Novi Grad je prošlu godinu radila u ograničenim uvjetima, a ove godine se nadam da će biti bolja situacija. Drago mi je da s početka godine imamo jednu ovakvu izuzetno zanimljivu izložbu, jedne od najstarijih kulturnih ustanova u našoj zemlji", rekao je načelnik Efendić, najavivši za neredni period interesantne postavke u Galeriji Novi Grad.

Direktor Lavić je kazao da se izložbom "Zlatni vez", vežu niti saradnje Gazi Husrev-begove biblioteke s Općinom Novi Grad Sarajevo, koja traje već petu godinu.

"Možemo je slobodno nazvati zlatnom niti i zlatnim vezom, zato što je ona uspješna, na obostrano zadovoljstvo, a s ciljem da budemo na usluzi građanima grada Sarajeva koji su korisnici i Općine Novi Grad i Gazi Husrev-begove biblioteke. Biblioteka osim rukopisnog fundusa, arhivske građe i drugih biblioteških materijala, posjeduje značajnu zbirku muzejskih artefakata, preko 1.200, a ovo je prilika da dio toga blaga prezentiramo ovdje u Galeriji Općine Novi Grad, gdje će građani Sarajeva i drugi posjetioci, biti u prilici u narednih desetak dana, do 11. februara, vidjeti kaligrafske ispise sedam autora, kaligrafske ispise - posebne vrste umjetnosti, a to je kaligrafija ljudi, naših bh. umjetnika iz 18. i 19. stoljeća, koji su ljubavlju prema pisanoj riječi i dragome Bogu, ispisivali svoje radove, često se i nepotpisujući", rekao je Lavić.

Posebno je istaknuo kaligrafe Huseina Rakim ef. Islamovića, Abdulaha Ajni Hasagića, Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka, nekadašnjeg gradonačelnika Sarajeva, koji je osim političkog i književnog angažmana, godinama neumorno radio na prikupljanju našega usmenoga blaga. On je ostavio traga i u ovome dijelu kaligrafije, odnosno islamske umjetnosti, ispisavši četiri vrlo vrijedne levhe, dvije se čuvaju u Gazinoj biblioteci, jedna krasi zidove Gazi Husrev-begove džamije, a jedna se nalazi u muzeju Gazi Husrev-beg.