Muzej ratnog djetinjstva u Sarajevu na čekanju zbog nezainteresiranosti političara
Zvanično otvaranje Muzeja ratnog djetinjstva najavljeno je za maj ove godine, kao jedinstvena postavka različitih predmeta, fotografija, pisama, te audio i videosvjedočenja o tome kako je izgledalo djetinjstvo u ratu.
Iza projekta stoji Udruženje Urban, kao kulturna organizacija koja iza sebe ima nekoliko veoma uspješnih projekata, a neki od njih su i izdavanje knjige "Djetinjstvo u ratu", koja je prevedena na nekoliko svjetskih jezika, zatim monografije Sarajevo – moj grad, mjesto susreta i šest festivala "Fotografija godine BiH", koji sada nosi naziv "Balkan Photo Festival".
Iz ovog Udruženja ističu kako su sve dosadašnje projekte realizirali sa samo četiri posto finansiranaj iz budžetskih izvora.
"Udruženje Urban pronašlo je sredstva za Muzej ratnog djetinjstva iz međunarodnih i vlastitih izvora. Tim od 10-ak eksperata radi godinu dana na formiranju kolekcije za budući Muzej. U toj kolekciji već se nalaze hiljade uspomena (predmeta, dokumenata, priča i videosvjedočenja) o odrastanju u ratu, koje su sada spremne da budu izložene. U stvaranje kolekcije za Muzej ratnog djetinjstva uključene su stotine građana i građanki BiH", istakao je u razgovoru za Klix.ba Jasminko Halilović, inicijator projekta.
On dodaje kako je za konačnu realizaciju ovog značajnog projekta izostala podrška vlasti, a prije svega političara sa lokalnog novoa, kojima su se obraćali. Najveći problem je pronalazak adekvatnog prostora, koji bi bio pretvoren u muzej, adaptiran i za čije bi korištenje Udruženje Urban plaćalo određenu najamninu.
"Tražili smo podršku lokalnih vlasti, ali nismo tražili novac, jer smo svjesni da novca za kulturu hronično nema. Nismo tražili ni da nam to bude besplatno, već jednostavno pomoć za pronalaženje javnog prostora koji ćemo unajmljivati po tržišnoj cijeni", kazao je Halilović.
Neki načelnici općina iz Sarajeva nisu im odgovorili na pozive, a drugi su opet inicijativu Udruženja Urban neozbiljno shvatili, te su ih jedino pozivali na grupne sastanke građana, gdje na pravi način nisu mogli prezentovati svoje ideje.
Iako su mnogi obećali pomoći, do sada niko ništa nije uradio konkretno, zbog čega je otvaranje Muzeja ratnog djetinjstva dovedeno u pitanje.
"Muzej ratnog djetinjstva na ovaj je način izložen višestrukim nepotrebnim rizicima i gurnut u poziciju da za izložbeni prostor unajmi prostor od privatnog vlasnika. Iako već ostvarujemo saradnju sa muzejskim institucijama širom svijeta, imamo respektabilnu metodologiju i prateće alate, i imamo zanimljivu i reprezentativnu kolekciju. U međuvremenu smo počeli s produkcijom edukacijskih materijala koji će biti korišteni i za škole", naglašava Halilović.
On dodaje da bez obzira na cjelokupni značaj jednog takvog muzeja, taj projekat zbog nezainteresovanosti političara nije nametnut kao jedna od najvažnijih ideja u očuvanju kolektivnog sjećanja na ratni period.
"Političari izgleda ne shvataju, ili ih ne zanima, koliko Muzej ratnog djetinjstva može doprinijeti našem društvu na individualnom, ali i kolektivnom nivou. Još uvijek nije kasno, ali jeste posljednji trenutak, da se promijeni odnos prema Muzeju ratnog djetinjstva", zaključuje Halilović.
Glumica kultnog filma "Sam u kući" nedavno se pojavila na modnoj reviji: Evo kako danas izgleda
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
