Olga Dimitrijević komad smješta na selo, u patrijarhalnu sredinu, u kojoj se rađa ljubav između kafanske pjevačice i mlade devojke. "Narodna drama" govori o ljubavi i slobodi, temama koje se tiču svih nas. Ovaj dramski komad napisan je 2009. godine, kao ispitni rad. Već tada je zbog Olginog pionirskog poduhvata i uvođenja teme istospolne ljubavi u domaću dramsku literaturu, kao i zbog činjenice da je radnja smještena u selo bio umjetnički provokativan. Forma i jezik "Narodne drame" veoma su inspirativni za rad sa glumcima, jer predstavljaju spoj realističnih dijaloga i masivnih bujica poezije.
"U samom komadu sam pokušala da govorim o tome koliko i u tom rigidnom svijetu se mi svi i u tim različitim odnosima volimo. Ja u svakom tekstu stojim iza političkih pozicija koje su lijeve i feminističke, to je i u ovom tekstu. Željela sam prosto da pišem o ljubavi dvije žene. Ovo jeste komad koji prije svega govori o ljubavi i slobodi, ali nije komad u kom nam lezbejska ljubavna priča služi kao metafora za postizanje neke druge poente o društvu, nego to jeste lezbejska ljubavna priča i to jeste bacanje svijetla na zanemarene i prećutkivane teme kod nas u javnom govoru. Željela sam da temu lezbejske ljubavi oblikujem izvan često suhoparnog diskursa ljudskih prava, dnevnopolitičkih prepucavanja i sličnih mainstream odrednica i da se dubinski pozabavim življenim iskustvom i kompleksnostima koje ono nosi. U ovom komadu se svi vole, i Anka i Branka, i roditelji i djeca, i iz najveće ljubavi, a zbog društvenih normi povređuju jedni druge. Samim tim ovo je i duboko politički komad koji svoju politiku ne artikuliše jezikom dnevne politike nego sasvim drugačije, kroz prikazivanje širokog emotivnog spektra u određenom kontekstu", rekla je autorica teksta Olga Dimitrijević.
Predstava je rađena pod rediteljskom palicom Bobana Skerlića, jedog od srbijanskih najkreativnijih filmskih, serijskih i pozorišnih scenarista i reditelja. Njegovi filmovi ("Do koske" i "Top je bio vreo") izazvali su brojne polemike, osvojili prestižne nagrade i obilježili brojne festivale širom Srbije i van nje, a pozorišne predstave donjele su neko novo, do sada rijetko viđeno, čitanje pozorišta, koje je osvojilo i kritiku i publiku.
U predstavi igraju: Darja Badnjević, Fatima Kazazić, Mirsad Tuka, Sead Pandur, Davor Sabo, Maja Salkić, Vedrana Božinović i Kenan Kojić.
Dramaturzi predstave su Dubravka Zrnčić-Kulenović i Nejra Babić, muziku je komponirala Irena Popović Dragović. Scenografiju potpisuje Sabina Trnka, kostimografiju Adisa Vatreš Selimović, a asistent režije je Emin Hajrić.
Reprizna igranja zakazana su za 28. i 31. januar.
