Nekropola Goršić polje u Goraždu na listi Svjetske kulturne baštine

"Odluka UNESCO-a je veliki događaj za BiH koji bi takvim trebao biti ocijenjen i na ovom području. Posebno nam je drago što će se na toj listi nalaziti i nekropola stećaka sa područja općine Goražde. Ovdje srednjovjekovni kameni nadgrobni spomenici stećci predstavljaju najbrojnije materijalne ostatke u poređenju sa spomenicima iz drugih epoha. Stećci su najsnažniji kulturološki, umjetnički i ekonomski izraz srednjeg vijeka u gornjem toku rijeke Drine. Nekropola sa stećcima Goršić polje sa svojom neprocjenjivom vrijednošću opravdano se našla na UNESCO listi spomenika Svjetske baštine. Uvrštavanje 30 nekropola stećaka na Listu , kroz međudržavni projekat četiri države, otvara nove mogućnosti za razvoj kulturnog naslijeđa koje je do sada bilo na marginama", smatra Eldin Baljević, predsjednik Udruženja "Kulturna baština" BPK Goražde.

Samo ispravnim pristupom ispunjavanju obaveza koje se odlukom UNESCO-a postavljaju pred nadležne institucije te mogućnosti mogu biti i iskorištene, mišljenja je Baljević koji dodaje kako je ovo veliki događaj za BIH koja je svijetu dala 22 lokaliteta kulturnog naslijeđa.

"Vjerujemo da će kulturno naslijeđe nakon 15. jula postati neizostavni dio planiranja budućeg razvoja. Moramo istaći i činjenicu da kultura predstavlja specifični set duhovnih, intelektualnih i emocionalnih karakteristika društva koja će zajedno sa umjetnosti i književnosti, obuhvata i životni stil, načine zajedničkog življenja, vrijednosne sisteme, tradicije i vjerovanja. Sve ovo je nophodno da slobodno razvijamo ljudsko dostojanstvo, poštovanje različitih kultura, toleranciju, dijalog i saradnju sa ciljem međusobnog povjerenja i razumjevanja. Kulturno naslijeđe je izvor kreativnosti i naša je obaveza da se sačuva i prenese budućim generacijama", pojašnjava Baljević.

Zbunjujući može biti podatak da je nekropola Goršić polje na listi svjetske baštine upisana kao Kućarin u Hrančićima ali Baljević pojašnjava da je riječ samo o katastarskim knjigama. U svakom slučaju u obrazloženju odluke UNESCO-a navedeno je da se mora povesti posebna briga o pravilnoj konzervaciji stećaka, jer se mnogi nalaze u zapuštenom stanju i prepušteni su nebrizi.

Proces pripremanja dokumenata za upis na UNESCO listu trajao je šest godina, a počeo je u Sarajevu 2009.godine potpisivanjem pisma namjere o zajedničkoj nominaciji između BIH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore. U obrazloženju je, između ostalog, pohvaljena zajednička saradnja zemalja, što se doživljava i kao dio procesa pomirenja. Prema evidenciji državnih zavoda za zaštitu spomenika, na području Srbije nalazi se 4.100 stećaka, Hrvatske 4.400 i na području Crne Gore 3.500 stećaka. Na području BIH koja je i nosilac projekta nalazi se najveći broj stećaka, njih približno 60.000.¸

Podsjetimo da je na samitu UNESCO-a u Istanbulu donesena odluka o upisu stećaka na Listu svjetske kulturne baštine na kojoj je ukupno 30 nekropola, od kojih 22 na teritoriji BIH, po tri na području Srbije i Crne Gore i dvije na teritoriji Hrvatske.