Nele Krajlić na Tjentištu predstavio roman "Solunska 28" i najavio veliki povratak muzici
Nele Karajlić je ispričao kako je 1992. godine došao u Beograd te da je, shvativši da će rat trajati duže nego što je iko pretpostavljao, počeo tražiti stan koji će iznajmiti. Uslijedio je poziv njegove rodice koja ga je pitala zašto traži stan u gradu u kojem ima kuću.
"Našao sam tu kuću u Solunskoj ulici. Ta kuća pripada cijeloj porodici i kada sam saznao historiju te kući obećao sam joj da ću napisati roman o njoj. Trebalo je 25 godina da ga konačno završim", rekao je dodavši kako je u isto vrijeme nastajao i njegov album "Ja nisam odavle".
O historijskom vrtlogu
Ispričao je kako historijska podloga omeđava djelovanje glavnih likova knjige "Solunska 28" te kako mu je bio cilj da u knjizi o ratu ne spomene rat.
"Mi koji smo rođeni na ovom tlu uvijek smo unutar određenog historijskog vrtloga. Mi nemamo šansu da napravimo 500 godina vinograda, jer ti vinogradi moraju imati 500 godina mira. Ali zato možemo brzo zaraditi nekoliko miliona koje ćemo naredne godine izgubiti. To je razlika između nas i nekog prostora koji je imao sreću da nije u vrtlogu historije", pojasnio je dodajući kako je radnja knjige "Solunska 28" smještena u 20. stoljeće koje je najdramatičniji početak nekog stoljeća u historiji srpskog naroda.
Na pitanje koliko smo se promijenili mentalitetom od 20. stoljeća do danas, Nele je rekao kako su ljudi na ovim prostorima manje ili više ostali isti.
"Osvrnut ću se na 'Fajront u Sarajevu', tu sam oslikao i Beoograd i Sarajevo kroz moju vizuru načina na koji su se ti gradovi meni predstavili u dramatičnim situacijama. U to vrijeme su Beograd i Sarajevo, kao i cijela SFRJ, bili nabijeni kreativnom energijom i imali 'utopijsku sliku svijeta', jer smo mi vjerovali da iza tunela ima nešto. Nažalost, nije postojalo ništa dobro. Osamdesete su 'prodale' knjigu 'Fajront u Sarajevu' u više od sto hiljada primjeraka. Nevjerovatno je koliko danas vidite koja je osnovna razlika između vremena u kojem danas živimo i te decenije koja je bila sve samo ne uspješna. Ona je imala ekonomsku krizu koja je prerasla u političku, a zatim u društvenu i državnu. Nakon toga je izbio rat. Mi se tih godina sjećamo nostalgično zbog ideje koju smo nosili, a koja je govorila da ono što radimo može promijeniti svijet. To danas ne postoji", pojasnio je.
Ispričao je kako je imao ideju da forma ove knjige bude španska serija, jer su one okupirale cijelu naciju.
"Ta ideja mi je bila genijalna jer su ljudi ovdje navikli na TV serije. Ta forma me je pogurala da krenem tim putem, jer je naš vizuelni, intelektualni i duhovni organizam navikao na to. Lakše mu je to spoznati", rekao je.
Povratak muzici
Svoju kreativnost Nele Krajlić izražava različitim medijima - kroz muziku, televizijske emisije, pozorište i književnost. U muzičkom svijetu je proveo najviše vremena, no nakon srčanog udara 2011. godine prestao je svirati.
"Nema ništa uzbudljivije od izlaska na scenu. Bilo mi je jako uzbudljivo na koncertima u SAD-u i Kanadi gdje sam prvi put nakon 20 godina pjevao pjesme Zabranjenog pušenja. Ne mogu da vjerujem kako je lijepo bilo, vratio sam se u mladost. Kada sam se vratio u Beograd odlučio sam da ću opet svirati", rekao je Nele koji će 21. jula nastupiti na Demo festu u Banjoj Luci, a 16. augusta na Beer festu.
Na kraju je podržao ideju OK Festa pohvalivši ideju spajanja dobre muzike i književnosti.
"Ovo je genijalno, a nema gdje sve nisam svirao. Da Francuzi imaju ovakav ambijent i historijsko mjesto naredne godine bi tu svirali Stonesi. Ovo zelenilo je čudo", poručio je Karajlić.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
