Ovogodišnji Festival MESS potegnut će teme sa kojima se društva u kojima su nastajale nerado suočavaju u javnom diskursu.
Kreševljaković kaže da je ideja oko koje je koncipirano ovogodišnje izdanje globalna banalizacija zla te da se u velikom broju predstava iz ovogodišnjeg programa autori bave svojevrsnom dekonstrukcijom narcisodnog nacionalizna u smislu suočavanja sa vlastitim predrasudama i strahovima.
"Mržnja, isključivost, podjele, teror, paranoja i strah od drugih i drugačijih dijelom su te slike vremena u kome živimo - i lokalno i globalno", kaže Kreševljaković.
Ova ideja odražava se i u vizuelnom identitetu MESS-a. Kreševljaković kaže da se na ovogodišnjem posteru nalazi lik jednog političara čije izjave su ga učinile globalnom metaforom površnosti, bezobzirnosti i općenitim odsustvom empatije prema drugom i drugačijem. Iako rečenog političara Kreševljaković nije imenovao, iz njegovog opisa očito je da se radi o Donaldu Trumpu, kandidatu za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
"Činjenica da će u danima održavanja Festivala upravo taj i takav čovjek možda postati predsjednikom jedne od najvećih svjetskih sila svakako je zanimljiva priča o vremenu i svijetu u kome živimo, da ne kažem zastrašujuća. S obzirom da su u tom periodu i izbori u našoj zemlji, ovaj lik će se pojaviti u jakoj konkurenciji onih koji nam olako s postera obećavaju brda i doline dok su glavni generatori njihove motivacije osobni interesi“, kaže Kreševljaković.
U takvom ozračju, kaže on, MESS će biti prostor gdje neće biti tih lažnih osmijeha.
"Tamo će vas ozbiljni ljudi pozivati na iskren dijalog o realnosti svijeta i vremena u kome živimo te podsjetiti nas na važnost poštivanja samih sebe i odgovornosti koju sami snosimo za život koji živimo“, kaže on.
Pozorište kao dio pozitivnih društvenih promjena
Iako Kreševljaković tvrdi da pozorište ne može mijenjati društvo te da to i nije posao umjetnika, MESS ovogodišnjim političkim komentarima preispituje status quo u društvu, što je velikim teatarskim revolucionarima, poput njemačkog reditelja i dramaturga Bertolta Brechta, bio znak društveno angažovane umjetnosti.
"Pozorište može nadahnuti, inspirirati i ukazivati na probleme i na taj način biti dijelom pozitivnih društenih promjena“, kaže Kreševljaković i dodaje da društvo bez pozorišta u Evropi jednostavno ne postoji.
Uz to tvrdi da je broj ljudi koji idu u pozorište ili broj ljudi koji čitaju knjige u jednom društvu jedan od suštinskih pokazatelja stepena na kom se to društvo nalazi.
Brojem ljudi koji idu u pozorište u BiH Kreševljaković je zadovoljan.
"S obzirom da u BiH nemamo osobito velikih gradova, možemo reći da imamo i solidan interes publike. Ipak, susjedne zemlje izdvajaju znatno veća sredstva za teatar, a događaji poput MESS-a očuvali su status najznačajnijeg festivala samo zahvaljujući jednoj fanatičnoj posvećenosti ljudi koji tamo rade“, rekao je on.
Problemi i politika
Najveći problem sa kojim se Festival suočava je, prema Kreševljakoviću, kontinuirano reduciranje budžeta uprkos postignutim rezultatima.
"Ne mislim da se radi o tome da je sada manje novca nego što smo ga u državi imali po završetku opsade, već o jednoj neravnopravnoj raspodjeli, neshvatanju važnosti kulture za društvo te definitivno korupciji i kriminalu koji generira sve probleme te vrste“, rekao je Kreševljaković.
On navodi da smatra zabrinjavajućim da, izuzimajući pojedince, danas u politici imamo mnogo manji broj ljudi, pa i partija, koje u odnosu na njihove kolege iz perioda agresije i poslije nje shvaćaju koliko su kultura, umjetnost i općenito sloboda važni za jedno zdravo i progresivno društvo.
"U pogledu politike dobro je je to da trenutno bar u Kantonu Sarajevo imamo ministra kulture i sporta koji je svjestan važnosti uloge kulture i umjetnosti u kreiranju jedne drugačije slike grada i države. Govoreći o FBiH, tu su stvari drugačije, ali mi se iskreno nadamo da će i Federalno ministarstvo pokazati da su iskustva iz prošle godine bili greška. O odnosu politike ovisi i to koliko će evidentni potencijali bh. teatra biti iskorišteni u smislu njegove afirmacije van naših granica“, kaže on.
Novosti u MESS-u
Ovogodišnji MESS donosi nam visoko kvalitetan festivalski program, ali isto tako i neke novitete za ljubitelje pozorišta i pozorišne radnike. Jedan od njih je organizacija zasebnog MESS Marketa, koji za cilj ima afirmaciju koprodukcijske saradnje, kao i afirmaciju teatra u cijeloj regiji. Po prvi put se ove godine organizuje i showcase u okviru koga će se predstaviti neka važna teatarska ostvarenja iz BiH. U toku Festivala po prvi put u BiH će biti organizirana i generalna skupština Evropske teatarske konvencije koja će u Sarajevu okupiti ljude iz vodećih teatarskih institucija u Evropi, tako da će glavni grad BiH biti središte evropskog teatra tih dana.
Još jedan od noviteta je odvajanje MESS-a za mlade, koje prethodi Festivalu. Kreševljaković kaže da su time željeli dati dodatni značaj tom programu te pokazati svoju posvećenost važnosti kreiranja nove publike kroz rad sa djecom.
- izdanje Internacionalnog teatarskog festivala MESS održat će se od 30. septembra do 9. oktobra 2016. godine, publika će u okviru glavnog programa moći pogledati 19 predstava iz 16 država, dok će četiri dodatne predstave igrati u okviru programa MESS OFF, uz promocije knjiga, performanse i panel diskusije.
Kreševljaković kaže da je MESS najznačajniji teatarski događaj, ne samo u našoj zemlji, već i u okruženju.
"Unatoč činjenici da susjedne zemlje izdvajaju znatno veća sredstva za svoje teatarske festivale, zahvaljujući iskustvu ljudi u MESS-u, te jednoj fanatičnoj posvećenosti MESS je i danas, kao što je bio šezdesetih godina ili u periodu opsade svjetionik slobode ne samo u Bosni, već u Evropi", kaže Kreševljaković