Željezarski park
16

Okamenjena prošlost na bistama u Zenici decenijama svjedoči o herojima i vrijednim radnicima

Piše: E. M.
Biste u parku ispred zgrade direkcije Željezare Zenica (Foto: E. M./Klix.ba)
(Foto: E. M./Klix.ba)
Spomenike i biste moćnici su podizali kako bi obilježili određeni period svoje vladavine, ali i direktno utjecali na svakodnevni život stanovnika. U Zenici je u socijalističkom razdoblju podignut veliki broj spomenika, najčešće su to bile biste i poprsja brojnih narodnih heroja, ali su podizani i spomenici žrtvama fašizma, kao i oni posvećeni radnicima.

Ispred direkcije Željezare Zenica već decenijama okamenjena prošlost u vidu bista narodnih heroja svjedoči o nekom dalekom vremenu i historiji. Iako je veliki broj sličnih spomenika narodnim herojima na području bivše Jugoslavije uništen, u Zenici su mnogi netaknuti, a oštećeni su čak i obnovljeni.

U razgovoru za Klix.ba Mirza Džananović, mladi historičar, pojašnjava kako je postavljanje bista u Zenici uslijedilo početkom modernizacije Zenice sredinom 60-ih godina.

"Nekoliko godina nakon oslobođenja postavljeno je nekoliko spomen-ploča i manjih spomenika posvećenih događajima iz Drugog svjetskog rata. Međutim, do intenzivnije izgradnje spomen-obilježja došlo je tek sredinom 60-ih godina kada se i inače počelo posvećivati malo više pažnje urbanom izgledu i uređenju Zenice. To je bilo vrijeme početka pretvaranja Zenice iz radničke spavaonice u jedan moderan grad pa se pristupilo uređenju ulica, zelenih površina, generalnom osvježavanju izgleda grada postavljanjem gradskog mobilijara i slično. Osnovan je i Muzej grada kao centralna institucija čiji je zadatak, između ostalog, bio i briga o obilježavanju značajnih datuma uz prateće izložbene sadržaje", govori Džananović.

Prema njegovim riječima, za priču o socijalističkoj spomeničkoj baštini Zenice posebno je značajna 1968. godina kada su na nekoliko lokacija u gradu postavljene biste narodnih heroja iz Drugog svjetskog rata.

Prvo je za Dan oslobođenja grada postavljena bista Seada Škrge, Zeničanina ubijenog 1942. godine tokom četničkog puča, a u julu iste godine, povodom Dana borca, postavljena je i bista Omera Maslića, sekretara Okružnog komiteta KPJ za zenički kraj, koji je također poginuo u borbama 1942. godine.

"Iste godine, 27. jula, na Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine, svečano je otvoren i monumentalni spomenik na Smetovima iznad Zenice posvećen 31 borcu Zeničkog partizanskog odreda ubijenom tokom četničkog puča u maju 1942. godine. Spomenik visok 12 metara izradio je vajar i slikar Arfan Hozić, a samoj ceremoniji prisustvovali su članovi porodica ubijenih boraca, kao i njihovi preživjeli suborci, ali i najviši politički rukovodioci iz Zenice", dodaje Džananović.

U narednom periodu podignute su biste i drugih istaknutih boraca stradalih u borbama protiv okupatora kao što su Franjo Hen, Mirko Davidović, Todor Butina, Remzija Rebac, Melentije Bošnjak i drugi koji su danas smješteni u dvorištu direkcije Željezare Zenica.

"Poprsja većine pomenutih osoba nalazila su se u centralnom gradskom parku. Također, pojedine biste nalazile su se ispred institucija koje su nosile ime po borcima poput Manojla Popića, čija se bista nalazila u parku prekoputa istoimene osnovne škole, zatim velika bista Hasana Brkića koja se nalazila u krugu Metalurškog instituta koji je i dobio naziv po ovom visokom jugoslavenskom funkcioneru koji je preminuo 1965. godine", kazao je naš sagovornik.

Propašću socijalizma i početkom rata 90-ih godina slični spomenici širom zemalja nasljednica Jugoslavije su uništeni ili oštećeni. I u Zenici su zabilježeni slični slučajevi, ali je većina spomenika spašena. Danas je većina bista smještena ispred zgrade direkcije Željezare gdje se nalaze i spomenici poginulim borcima Željezare iz Drugog svjetskog rata, ali i veliko spomen-obilježje poginulim radnicima iz proteklog rata. Početkom novog milenija i spomenik na Smetovima je bio uništen, ali je uskoro i obnovljen i još uvijek iznad Zenice svjedoči o nekim prošlim vremenima i velikim ljudima.