Spomenici koji su odavali počast Crvenoj armiji zbog oslobađanja Poljske u Drugom svjetskom ratu su uništeni.
Dronovi su sve prisutniji u našim životima, a čini se da su svoje mjesto našli i u umjetnosti.
U moru nacionalnih prepucavanja i politika koje to potpiruju ima i posve drugačiji primjera, primjera koji možda i bude nadu da opća situacija u našoj zemlji može biti bolje, posebno suživot.
Antifašistički spomenici uništavaju se posljednje tri decenije na prostoru bivše Jugoslavije. Nažalost, izuzetak nije ni Bosna i Hercegovina. Britanski konzervator Andrew Lawler je za Klix.ba govorio o broju uništenih antifašističkih spomenika i razlogu njihovog uništavanja, njihovom značaju i tome kako ih zaštititi.
U Hrvatskoj je u tri desetljeća srušeno oko tri hiljade kipova kipova, spomen-ploča i sličnih obilježja posvećenih antifašistima. No, ima i građana koji javno i aktivno ustaju protiv tog trenda.
Turistička organizacija Republike Srpske objavila je promotivni video u kojem promoviše prirodne ljepote ovog dijela Bosne i Hercegovine. Video je izavao burnu raspravu među građanima BiH.
Spomenike i biste moćnici su podizali kako bi obilježili određeni period svoje vladavine, ali i direktno utjecali na svakodnevni život stanovnika. U Zenici je u socijalističkom razdoblju podignut veliki broj spomenika, najčešće su to bile biste i poprsja brojnih narodnih heroja, ali su podizani i spomenici žrtvama fašizma, kao i oni posvećeni radnicima.
Islamska zajednica nije dozvolila da na groblju kojim upravlja, po ateističkim običajima, bude sahranjen Dedo Trampić, posljednji živi nosilac partizanske spomenice u Doboju. Ovakva odluka izazvala je ogorčenje među brojnim građanima Doboja.
Porodice koje su danas obišle groblja svojih najmilijih u sarajevskom naselju Briješće doživjele su šok kada su zatekle polomljene spomenike i prevrnute krstove.
Nadgrobni spomenici u BiH su stari više stotina, a kroz vrijeme imali su i različite svrhe. Od običnog kamena, do mramora i digitalnih spomenika dug je put, ali i način izrade, zahtjevi kupaca i vrijeme izrade. U razgovoru za Klix.ba zenički kamenorac Deni Begović je govorio o historiji ovog zanata i kako se on kroz godine razvijao.