Ostvaren izbjeglički san: Djeca pjevaju u sjeni Aleksinog spomenika u Mostaru
Stručni žiri u sastavu Alma Fazil Obad, Božidar Kijac i Miljenko Buhač od više od hiljadu pristiglih radova odabrali su autore finaliste koji će prva dva dana februara boraviti u Mostaru i boriti se za prestižnu nagradu. Među ovogodišnjim finalistima su djeca pjesnici iz cijele regije, iz Podgorice, Beograda, Sarajeva, Kotora, Niša, Kragujevca, Bijeljine, Prilepa, Vrbovca, Preseke, Rainaca, Gradiške, Knjaževca i Mostara.
"Šantićev festival djece pjesnika jedan je od najvažnijih dječijih festivala te vrste u regiji i važno mjesto susreta najmlađih talenata. Brojni finalisti su prethodnih godina objavili vlastite knjige, dok festival služi kao motivacija da još veći broj mladih počne pisati pjesme. Festivalom djece pjesnika nastojimo dodatno promovirati naš Mostar i Bosnu i Hercegovinu te sačuvati uspomenu na najpoznatijeg mostarskog pjesnika Aleksu Šantića", govori nam na početku našeg razgovora organizator, generalni sekretar mostarske "Prosvjete" Goran Kosanić.
Festival je nastao kao san izbjeglice
Ideja o organizaciji ovog festivala mnogo je starija od njega samog, priča Kosanić.
"Bio sam izbjeglica u Sremskoj Rači, ima od tada već 20 godina. Moj sin koji je bio učenik petog razreda učestvovao je sa svojom pjesmom 'San' na Nevenovom festival djece pjesnika koji se održavao u Savinom Selu i osvojio treću nagradu. Pjesma je bila o snu da se vrati u svoj Mostar. Išao sam s njim i gledao koliko pozitivne energije nose ti mladi ljudi koji pišu pjesme. Koliko oni mogu dati neke nove nade za integraciju ovih napaćenih područja. Tada sam rekao, ako se ikad vratim u svoj Mostar, pokrenut ću nešto ovakvo", emotivno se naš sagovornik prisjeća tih dana.
Goran se vratio u Mostar prije 15 godina, aktivirao u Srpskom prosvjetnom i kulturnom društvu "Prosvjeta", a sanjajući izbjeglički san dočekao je prije četiri godine i vrijeme da ga ostvari.
"Krenuli smo u strahu kako će sve to biti, uprosili neke pare, malo je ko nas tada prepoznao, ali je pristiglo čak 240 radova, što je za nas tada bio veliki broj. Narednih godina brojevi su se često udvostručili, tako da ove godine već imamo više od hiljadu prijavljenih. Ponosni smo na to", govori nam Kosanić.
Sad je već lakše, otvorena su mnoga vrata. Navodi dobar prijem kod Turističke zajednice, prijatelje iz Pavarotti centra, mostarske biblioteke, Osnovne škole Mujaga Komadina...
Želimo da festival traje sedam dana
"Sve ovo radimo iz velike ljubavi prema djeci koja dolaze, poeziji te liku i djelu Alekse Šantića, a ambicije su velike. Želimo uključiti još više djece u finalni program, da festival traje sedam dana, jer se ima šta pokazati i organizirati, da više djece možemo dovesti u Mostar. Želimo da grad preuzme kompletnu organizaciju, mi ćemo sve raditi kao i do sada, ali nam treba još finansijske pomoći", jasan je Kosanić o koracima koje treba napraviti za dalji razvoj festivala.
Ove godine dolazi 21 mladi pjesnik u Mostar, na finale ove kulturne manifestacije, ali Kosanić želi još više radova od mladih Mostaraca.
Bez pristiglih radova iz jednog dijela Mostara
"Djeca Mostara sjajno pišu, ali želio bih više od pedesetak radova, koliko imamo ove godine iz samog Mostara. Lično sam nosio pozive za konkurs na vrata svake mostarske škole, a pristigli su radovi iz samo jednog dijela grada, što je meni neshvatljivo. Posebno kad je poznato da ranijih godina nije bilo tako, prošle godine je djevojka iz, ja to ne volim tako da kažem, ali ipak, zapadnog dijela grada dobila drugu nagradu. Ne želim ni gram politike u ovoj priči, ali ne mogu vjerovati da među više od hiljadu pristiglih radova nema nijedan iz onog što nevoljko nazivamo zapadnim dijelom Mostara. Ovaj grad za mene je jedan i ne želim ga drugačije doživljavati", ipak je jednim dijelom razočaran Kosanić.
Organizator ističe kako iz Makedonije dođe čak 15 radova o Aleksi Šantiću, iako je bio potpuno slobodan izbor tema te da dodatno treba poticati i našu djecu da pišu, jer zaista imaju sjajnih radova. Napominje da ima odličnih prosvjetnih radnika, kao što je nastavnik Hilmo iz Osnovne škole Mujaga Komadina, čiji rad se osjeti.
Iz mjesta sa 104 stanovnika poslano 15 radova
"Festival u regiji je postao veoma zapažen, toliko da smo iz malog mjesta Preseka pored Varaždina, koje ima samo 104 stanovnika, dobili čak 15 radova. Dolazi nam dijete iz Prilepa sa svojim pratiteljem privatnim taksijem, jer ne može drugačije. Nama je stalo do te djece i mi ih želimo ugostiti u Mostaru", kaže naš sagovornik.
Kosanić je vrlo emotivan kad govori o festivalu koji organizira. Baviti se poezijom u današnjem vremenu zahtijeva posebnu ljubav i odnos prema društvenoj zajednici, za kraj našeg razgovora je ostavio ono najbitnije kako kaže.
"Najbitnije mi je da na finalnu večer dođe što više ljudi, naših Mostaraca, jer ova djeca to zaslužuju. U četvrtak u 18 sati u Centru za kulturu imat ćemo lijep kulturni program i nadam se da će festival imati finale kakav zaslužuje', zaključio je Kosanić.
Sve aktivnosti ovogodišnjeg Šantićeva festivala djece pjesnika održavaju se na više mostarskih lokacija, od Ćorovića kuće, Pavarotti centra i Parka Alekse Šantića do Centra za kulturu. Djeca će posjetiti rodnu kuću Alekse Šantića, kao i grobove Šantića, Osmana Đikića i Svetozara Ćorovića.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
