Predsjednica mostarske Prosvjete Sanja Bjelica Šagovnović kazala je kako Prosvjeta, zajedno sa SPKUD Gusle i Crkvena opštinom Mostar, svake godine obilježava godišnjicu smrti Alekse Šantića pomenom, parastosom i polaganjem cvijeća na pravoslavnom goroblju Bjelušine.
Starješina Saborne crkve Duško Kojić je rekao kako Šantić ima veliko značenje za Mostar i kulturi naroda koji žive u Bosni i Hercegovini.
Dodao je kako oni kao Crkvena općina zajedno s Prosvjetom nizom manifestacija tijekom godine obilježavaju sjećanje na Aleksu Šantića.
"Danas parastosom obilježavamo sjećanje na mostarskog pjesnika, a sinoć su naša djeca koja pohađaju Prosvjetnu školu proslavljali Svetitelja Savu i kroz čitav program je bio osvrt na Aleksine pjesme", naveo je.
Na današnji dan prije jednog stoljeća, 2. februara 1924. godine u Mostaru je preminuo Aleksa Šantić, jedan od najpoznatijih bosanskohercegovačkih pjesnika.
Šantić je sahranjen je na pravoslavnom groblju Bjelušine u Mostaru. Umro je od tada neizlječive bolesti – tuberkoloze. Kada se saznalo za njegovu smrt, rijeke ljudi slivale su se ka Ćorovića kući, gdje je Šantić kod sestre Perse proveo zadnje dane života. Dolazili su da bi se poklonili svom pjesniku i izjavili sućut obitelji.
Zbog pristizanja velikog broja ljudi Šantićev kovčeg je do sahrane bio prenesen u današnje Narodno pozorište Mostar. Mostar je, zabilježili su hroničari tadašnjeg vremena, bio zavijen u crno.
"Na kućama vise crni barjaci, fasada Opštinskog doma pretvorena je u jednu crnu masu, pa su čak i ulični fenjeri obavijeni crnim krepom. U crno utonula varoš pruža dirljiv prizor ucvijeljene majke za izgubljenim sinom", zapisano je u "Romanu o pjesniku" Josipa Lešića, koji opisuje Mostar na dan sahrane Alekse Šantića.
Karleuša potpuno van realnosti, "udarila" i na Madonnu: "Legenda si, ali odje*i"
