Od 26. do 28. jula
127

Predstavljen program 53. izdanja Festivala kulture "Slovo Gorčina"

L. R.
Festival "Slovo Gorčina" (Foto: Press) (Foto: I. L./Klix.ba)
Festival "Slovo Gorčina" (Foto: Press)
U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti u Sarajevu danas je predstavljen program 53. izdanja Festivala kulture "Slovo Gorčina".

Iznimno kvalitetan program očinje 26. jula i trajaće do 28. jula 2024. godine, a predstavit će se učesnici iz devet zemalja: Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Njemačke, Poljske, Srbije i Švicarske. Detaljan program dostupan je na web stranici Festivala.

Sama ideja festivala kulture "Slovo Gorčina" potiče od Maka Dizdara, koji je pred kraj života imao zamisao da u svom rodnom gradu dovede sve ono najbolje iz kulture i umjetnosti iz Bosne i Hercegovine, odnosno tadašnje Jugoslavije.

Organizatori navode da se oni danas vode tom idejom i prate taj cilj, okupljaju sve ono najbolje što je stvarano na ovim prostorima, prije svega u književnosti i poeziji, a potom i šire, u drugim oblastima, poput muzike, likovne umjetnosti i teatra. Također, cilj je predstaviti Stolac kao jedinstven grad, ali i raditi na promociji značajnih lokaliteta, počevši od nekropole stećaka Radimlja, kao tradicionalne lokacije održavanja.

Prisutnima na konferenciji se obratio Gorčin Dizdar, počasni predsjednik Udruženja "Slovo Gorčina", koji je podsjetio da festival nosi ime po jednom od najvažnijih likova iz istoimene pjesme u kultnoj zbirci "Kameni spavač". U svom daljem obraćanju ističe da je "posljednjih godina Festival kulture "Slovo Gorčina" proživio istinsku renesansu u programskom i organizacijskom smislu.

"Mislim da slobodno možemo reći da je ovogodišnji program najambiciozniji do sada, uključujući i predratni period kada je 'Slovo Gorčina' uživalo punu podršku tadašnjih političkih struktura. Ovaj festival razvio se u vrhunski kulturni događaj regionalnih pa i evropskih dimenzija, a sve to na jedan jedinstven, sasvim svoj način koji je u skladu sa davnim snom i riječju Maka Dizdara", naveo je Gorčin Dizdar.

Dubravko Barbarić, član Upravnog i predsjednik Organizacionog odbora pojasnio je da festival "Slovo Gorčina" u Stocu ne samo da stavlja Stolac u kulturni centar naše zemlje, već i regije.

"Program ovogodišnjeg festivala jasno to potvrđuje. Umjetnici i umjetnice iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije i mnogih drugih zemalja okupit će se pod stolačkim nebom tokom tri dana i živjeti Makov poetski san među stećcima. Ovaj skup još jednom potvrđuje važnost podsjećanja na kulturno-historijsko naslijeđe, umjetnost i njihovu neprocjenjivu vrijednost, jer su one temelj identiteta svake zemlje i naroda", naveo je Dubravko Barbarić.

Na kraju, volonterka i članica Organizacionog odbora Najda Rifatbegović nije krila oduševljenje spram ovogodišnjeg koncepta i bogatog kulturnog sadržaja.

"Festival koji je obogaćen raznovrsnim edukacijskim, književnim i umjetničkim programima, čiji učesnici dolaze s prostora unutar i izvan granica Bosne i Hercegovine, kreira šarolik spoj svih generacija u ambijentu malog grada na Bregavi, što je osobito značajno za studente koji imaju priliku susresti se i upoznati sa stručnjacima iz svijeta kulture", navela je Rifatbegović-

Ona je pozvala zainteresirane da isprate program i istakla da "iako ove godine raspolažu s izvanrednim volonterskim timom, nadaju se da će im se i narednih godina pridružiti novi studenti, kojima za ovogodišnje izdanje festivala toplo preporučuje boravak u Stocu.

Svečano otvaranje festivala planirano je za petak, 26. jula u 20 sati na tradicionalno najvažnijoj lokaciji za "Slovo Gorčina", a to je nekropola stećaka Radimlja.

Ove godine, za čin otvaranja, renomirana kompozitorica Belma Bešlić-Gal režirala je muzičko-scenski performans. Riječ je o intermedijalnoj muzičkoj izvedbi "Iza uma [ΔE×Δt≥ħ/2×(1-(v^2/c^2))×∞]", koja je posebno dizajnirana za nekropolu Radimlja i obuhvata cijelo područje. Historijski kontekst, lokacija, jezik, muzika, svjetlo, tišina, pa čak i ambijentalni zvuci okruženja i prisustvo publike sastavni su elementi ovog umjetničkog koncepta. Simbolička osnova djela sazdana je od nekoliko pjesama Maka Dizdara.

Nakon toga, stručni žiri će proglasiti najbolje mlade pjesnike i pjesnikinje, odnosno prva/e tri dobitnika/ce nagrade "Mak Dizdar" 2024. godine za najbolju neobjavljenu zbirku poezije. Nadalje, publika će imati priliku da prisustvuje poetskom dijelu programa u okviru kojeg će nastupiti gost pjesnik Marko Tomaš, a razgovor će moderirati Tomislav Brlek. Na kraju večeri, učesnici Festivala i prisutni uživat će u koncertu u okviru kojeg će nastupiti Ubuntu trio. Inače, ovo neće biti jedini muzički događaj. Među kamenim spavačima na nekropoli stećaka Radimlja nastupit će i autentični makedonski bend Mizar, pionir etno rock zvuka.

U danima koji slijede, predstavit će se prošlogodišnja dobitnica nagrade "Mak Dizdar" Luca Kozina, a očekuju nas i programi posvećeni značajnim domaćim i regionalnim autorima, bh. pjesnikinji Biseri Alikadić, pjesnikinji iz Srbije Dragani Mladenović, crnogorsko-bosanskohercegovačkom piscu Andreju Nikolaidisu i makedonskom autoru Tihomiru Jančovskom.

Promovisat će se i edicija Historija Bosne i Hercegovine Instituta za historiju UNSA, te Praktikum govornog jezika autorice Jasminke Šipke. Ove godine, svoje radove izlažu: doajen bh. slikarstva Safet Zec kao i perspektivna umjetnica mlađe generacije Ira Skopljak-Viteškić, dok je treća izložba posvećena velikanu bh. arhitekture Zlatku Ugljenu.

U prethodnoj godini napustili su nas velikani pisane riječi Marko Vešović i Hadžem Hajdarević. Svjesni da se o njima i njihovom djelu mora kontinuirano, na svim razinama govoriti, organizatori su pripremili In memoriam programe.

Pored Vešovića i Hajdarevića, u vječnost je otišao i akademik Abdulah Sidran. Njega će glumac Emir Hadžihafizbegović oživjeti kroz recital Sidranov san na nekropoli stećaka Radimlja. Također, u saradnji s glumcima iz Mostarskog teatra mladih Jovica Letić izvest će pjesnički performans Tu, u daljini. Tradicionalno, bit će dodijeljena i posebna festivalska nagrada Prije svitanja za najbolju pjesmu napisanu upravo na Festivalu.

Osim raznovrsnog programa, značajan segment Festivala predstavlja bilten u kojem će se naći prozni i poetski zapisi, recenzije, stručno-umjetnički osvrti i intervjui. Ovogodišnje izdanje festivalskog biltena uredili su Matija Bošnjak i Đorđije Radulović.

Organizatori festivala ističu posebne zahvale partnerima, pokroviteljima, sponzorima i medijskim sponzorima na nesebičnom doprinosu i podršci kako bi Makov san pod stolačkim svodom nastavljao živjeti i rasti.