Privatne inicijative i evropski fondovi prilika za očuvanje kulturno-historijskog naslijeđa u BiH
Projekt kompanije Zanat posvećen je historiji proizvodnje drvenog rezbarenog namještaja modernog dizajna s elementima stare tehnike, a podrazumijeva opremanje i otvaranje novog izložbenog centra i centra za posjetioce. Na taj način Zanat sprečava nestanak drvorezbarstva koje predstavlja tradiciju porodice Nikšić, ali i tradiciju po kojoj je Konjic nadaleko poznat, a koja je 6. decembra 2017. godine uvrštena na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Inače, iza Zanata stoji porodica Nikšić, a Orhan i Adem koji sada vode kompaniju četvrta su generacija koja se bavi drvorezbarstvom.
"Mada se moj djed drvorezbarskim poslom počeo baviti i ranije, njegov najstariji sin Salih registrovao je prvu drvorezbarsku radnju 1919. godine. Njegov mlađi brat Adem, Ademov i moj djed, preuzeo je porodičnu firmu 1927. godine i učinio je poznatom daleko van granica BiH. Dalji razvoj firme potpuno je zaustavio početak Drugog svjetskog rata, a odmah nakon rata bilo je gotovo nemoguće otvoriti privatnu firmu. Do 1956. godine sistem je već postao nešto liberalniji i privatna aktivnost bila je dozvoljena za zanatske djelatnosti te naš stric Mukerem i otac Besim ponovo otvaraju drvorezbarsku radnju koja relativno uspješno posluje do raspada SFRJ i početka rata u BiH. Porodični biznis obnovili smo nakon rata", rekao nam je Orhan.
Bogata historija konjičkog drvorezbarstva
Približavajući nam ideju muzeja/centra rezbarije u Konjicu Orhan kaže kako smatra da je neophodan prostor u kojem će svi iz BiH, ali i svi posjetioci imati priliku da saznaju i nauče o bogatoj historiji i razvoju konjičkog drvorezbarstva kroz različite vremenske periode i to na jedan sistematičan i zanimljiv način.
"Bit će to jedan manji muzej, ali vjerujemo da će biti dovoljno kvalitetno urađen i da će postati atraktivno mjesto za posjetioce iz BiH i drugih država. Nadamo se da ćemo razviti model koji će moći poslužiti kao primjer za održivu promociju kulturno-historijskog naslijeđa, a na osnovu privatne inicijative", rekao je.
Vrijednost ovog projekta na kojem rade već nekoliko godina prepoznala je EU koja, kaže nam Orhan, štiti i promoviše bh. kulturno naslijeđe na način da diže svijest o njegovoj važnosti.
"Zanat je koncipiran tako da posluži kao primjer kako se može jedan tradicionalni zanat sačuvati i promovisati te kako može poslužiti kao osnova za stvaranje novih radnih mjesta. Osim toga je primjer kako kroz privatnu inicijativu možemo doprinijeti očuvanju kulturno-historijskog naslijeđa u BiH", poručio je Orhan.
Kada je riječ o očuvanju kulturno-historijskog naslijeđa smatra da privatni sektor može uraditi mnogo toga, ali da je uloga države u nekim segmentima ipak nezamjenjiva.
O izložbi "Punktumi"
Svoju brigu o kulturnom naslijeđu BiH, EU pokazala je i podrškom "Punktumi", izložbi stranih umjetnosti Muzeja savremene umjetnosti RS-a. Formiranje ove zbirke vezano je za "Akciju solidarnosti" koja je pokrenuta nakon zemljotresa u Banjoj Luci 1969. godine kao izraz podrške stradalom gradu. Tom prilikom u Banja Luku je pristiglo više od 750 umjetničkih djela sa prostora bivše Jugoslavije, Evrope i svijeta što je pružilo temelj za osnivanje ove institucije, a činilo je i njen početni fundus. Muzej je odabrao 100 radova 80 autora iz 17 evropskih zemalja koji su prikazani kao dio Evropske godine kulturne baštine.
"Zbirka je obogaćena i poklonima sa VII jesenjeg salona koji je održan 1975. godine, a koji je okupio veliki broj evropskih i svjetskih slikara, grafičara i vajara, prvenstveno autora čije je stvaralaštvo vezano za Pariz, povezujući tako umjetnike iz Kine, Japana i drugih krajeva svijeta sa evropskim kulturnim nasljeđem. Zahvaljujući poklonima internacionalnih učesnika salona koji su se pridružili akciji solidarnosti, u kolekciji Muzeja sačuvana su brojna djela istaknutih umjetnika, koja po svojoj raznolikosti predstavljaju pravi izazov i za iskusnog istraživača i naučnika", rekla nam je direktorica Muzeja savremene umjetnosti RS-a Sarita Vujković.
Ova vrijedna zbirka do sada nije bila adekvatno predstavljena i zbog toga je ostala gotovo nepoznata široj javnosti.
"Zbog toga je osmišljen poseban izložbeni projekt kojim bismo ukazali na značaj Zbirke strane umjetnosti i inicirali promociju evropske kulturne baštine koju čuva naša institucija. Višemjesečne pripreme ovog izložbenog projekta rezultirale su stručnom revalorizacijom zbirke, a odabrana djela prvi put su adekvatno predstavljena javnosti", pojasnila je.
Podrška EU u zaštiti i obnovi bh. kulturne baštine
Podrška EU kulturnoj baštini u BiH ne staje ovdje, a primjeri su brojni. Vujković naglašava da je podrška EU u zaštiti i obnovi naše kulturne baštine najviše izražena u obnovi kulturno-historijskih spomenika koji su nepokretna baština.
"Uvrštavanje naših projekata u zajednički koncept ove jedinstvene manifestacije posebna je privilegija koja omogućava našem kulturnom naslijeđu novi fokus i mogućnosti drugačije i savremenije prezentacije koja nastoji podstaći publiku da razmišlja o svom naslijeđu i zaostavštini koja je zajednička", rekla je.
Dodaje da ih je ovaj projekt podstakao da drugačije djeluju u smislu prezentacije i pratećih događaja uz samu izložbu. Tako su animirajući sredinu podstakli studente Akademije umjetnosti u Banjoj Luci da naprave zanimljivu izložbu u izložbi "Mi Punktumi".
"Riječ je o izložbi studenata treće i četvrte godine sa predmeta Intermedijalna istraživanja koja je otvorena prošle sedmice, a rezultat je rada sa kustosima muzeja koji su podstakli studente da ostvare dijalog sa izloženim radovima internacionalnih umjetnika. Studenti su, koristeći radove istaknutih evropskih umjetnika prikazanih na izložbi, putem svojih video radova, fotografija, instalacija, crteža, performansa i slika ostvarili zanimljivu umjetničku kominukaciju. MSURS ovom izložbom je pored učenja o zbirci ponudio studentima i priliku da intervenišu na samoj postavci, dajući svoj kritički osvrt na izložene radove", rekla je Vujković dodajući da su studenti imali priliku za novim oblikom komunikacije što je sasvim sigurno neprocjenjivo iskustvo u kreiranju ovakve izložbe.
Jim Parsons snimljen u New Yorku: Teško je povjerovati da je to glumac koji je utjelovio Sheldona
