Godine 2011. godine, 60 najuglednijih ličnosti Sarajeva i BiH, eksperata i autoriteta iz oblasti kulture i umjetnosti potpisali su deklaraciju o kulturnom i ekonomsko razvojnom i dugoročnom značaju projekta Ars Aevi.
Danas, četiri godine poslije, te iste ličnosti su se ponovo okupile kako bi u prostorijama muzeja Ars Aevi potpisali aneks dokumenta iz 2011. godine, koji će predstavljati inicijalni dokument prvih potpisnika prijedloga kandidature projekta Ars Aevi za Nobelovu nagradu 2018. godine.
"Da li će Ars Aevi dobiti Nobelovu nagradu to ne možemo znati, ali sasvim je sigurno da imamo pravo na dostojanstvenu i ponosnu kandidaturu i mogućnost da u dvije godine promovišemo Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu u pozitivnom kontekstu. Može da bude i različitih mišljenja i reakcija na naš poduhvat, neko može da kaže - 'Zar to nije malo previše?' Imam utisak da kod nas postoji taj neki kompleks niže vrijednosti u smislu da mi nismo zaslužili Nobelovu nagradu, no ja mislim da projekat Ars Aevi po svim komponentama zaslužuje Nobelovu nagradu. Možda baš ličnostima koji donose tu odluku bude odgovaralo da takvu nagradu 2018. godine usmjere ka Sarajevu, mjestu susreta svjetova i jednom ovakvom vizionarskom projektu", kazao je za Klix.ba Enver Hadžiomerspahić, direktor Ars Aevija.
A kako je zapravo sve krenulo?
Enver Hadžiomerspahić, direktor Ars Aevija u razgovoru za Klix.ba navodi kako se oko projekta stvorila jedna jako dobra atmosfera koja obećava regeneraciju, te daje razlog za optimizam, entuzijazam.
Hadžiomerspahić je nedavno boravio u Italiji, gdje je imao priliku da projekt Ars Aevi prezentira velikoj grupi umjetničkih direktora muzeja savremene umjetnosti Evrope i svijeta, a tema je bila umjetnost u socijalnom kontekstu i u funkciji razvoja.
"Ars Aevi se rađa u opsadi Sarajeva, razvija se kao izraz internacionalne kolektivne volje, nadilazi sve moguće rasne, religijske i nacionalne razlike. To je projekat mira usmjeren ka tome da promoviše balkanski region u pozitivnom svjetlu", pojasnio je Hadžiomerspahić, dodavši kako bi muzej Ars Aevi slavnog arhitekte Renza Piana mogao postati simbol nove Evrope u Sarajevu, gradu koje je mjesto susreta svjetova.
Nakon njegovog predstavljanja projekta Ars Aevi u Italiji, nekoliko ljudi ga je upitalo zašto projekat Ars Aevi ne kandidiraju za Nobelovu nagradu za mir jer on ima sve komponente za to.
2018: Godina mira, 100 godina nakon Prvog svjetskog rata
"Nekoliko mjeseci nakon toga sam imao dramu sa samim sobom pitajući se da li ja mogu da se usudim da predložim takvo nešto, te kako će na to reagovati ljudi, intelektualci, čaršija... I onda sam nakon drugog razmišljanja odlučio da tu inicijativu predstavim medijima i preuzmem odgovornost i za pozitivne i negativne reakcije, i za oduševljenje i za podsmijeh, što se isto tako može očekivati", iskren je Hadžiomerspahić.
On se u međuvremenu konsultovao sa glavnim osnivačima kolekcije Ars Aevi iz inostranstva, kao i sa bh. umjetnicima. Nakon pozitivnih reakcija s obje strane, odlučio je napraviti plan.
"Usmjerili bismo kandidaturu projekta Ars Aevi za Nobelovu nagradu za mir prema 2018. godini, kada se obilježava 100 godina mira, nakon Prvog svjetskog rata. Projekat Ars Aevi je projekat mira. Vijećnica je inaugurirana 9. maja, na stotu godišnjicu početka Prvog svjetskog rata, a u nekom simboličnom smislu, Ars Aevi bi taj period mogao da zatvori, usmjeri ka miru i bilo bi idealno kada bismo dotad izgradili muzej Ars Aevi prema arhitektonskom projektima slavnog arhitekte Renza Piana koji je te projekte donirao gradu Sarajevu, da se organizira inauguracija Muzeja 2018. godine i da se u tom trenutku Sarajevu, odnosno projektu Ars Aevi dodijeli Nobelova nagrada", naveo je Hadžiomerspahić za Klix.ba.
Dodao je kako imaju dvije godine da obave razgovore sa najznačajnijim umjetnicima svijeta koji su osnivači kolekcije, sa muzejima koji su formirali ovu kolekciju, te da svoj potpis na prijedlog kandidature za Nobelovu nagradu stavi i slavni arhitekta Renzo Piano.
Mihajlo Atijas, Zoran Bibanović, Josip Blažević, Nenad Brkić, Ahmed Burić, Adi Ćorović, Jasna Diklić, Braco Dimitrijević, Nena Dimitrijević, Jovan Divjak, Ekrem Dupanović, Ferida Duraković, Jasmin Duraković, Zenit Đozić, Ognjenka Finci, Gradimir Gojer, Zdravko Grebo, Jusuf Hadžifejzović, Bojan Hadžihalilović, Anur Hadžiomerspahić, Enver Hadžiomerspahić, Alija Hafizović Haf, Nela Hasanbegović, Srđa Hrisafović, Senka Ibrišimbegović, Alija Isović, Mladen Jeličić Troko, Željko Jerkić, Dean Jokanović Toumin, Ademir Kenović, Peđa Kojović, Boris Kožemjakin, Nihad Kreševljaković, Sead Kreševljaković, Strajo Krsmanović, Adil Kulenović, Almir Kurt, Ivan Lovrenović, Zijad Ljevaković, Asja Mandić, Slaviša Saša Mašić, Senadin Musabegović, Dino Mustafić, Damir Nikšić, Edin Numankadić, Nataša Pelja Tabori, Daniel Premec, Amila Ramović, Hidajet Repovac, Sjepan Roš, Tanja Roš, Slobodan Samardžić Sam, Vedrana Seksan, Petar Skert, Besim Spahić, Ibrahim Spahić, Jasna Šamić, Dino Šaran, Boris Šiber, Ilija Šimić, Ivan Štraus, Danis Tanović, Lamija Tanović, Nermin Tulić , Dževdet Tuzlić, Damir Uzunović, Dejan Vekić, Amir Vuk Zec, Budo Vukobrat, Bojan Zec Filipović, Nermina Zildžo, Almin Zrno.
Princ William i Kate Middleton nisu bili na tradicionalnom predbožićnom ručku kralja Charlesa
