Promocija knjige "1995-2015: Žene u politici u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini"

Prvo poglavlje, autorice Marine Veličković, obrađuje period od 1990. do 1995. godine. Govori o ženama u političkim institucijama te o aktivisticama iz nevladinih organizacija (NVO). Kroz narative ovih žena stvara se slika o drugačijoj, alternativnoj politici tokom rata – politici koja je bila humanitarna i pomalo idealistična, ali istovremeno odvažna i hrabra. Također se stvara slika ženske politike kao nevidljive, udaljene od službenog, državnog diskursa. Upravo zbog toga, pregovorima u Dejtonu nije prisustvovala nijedna žena delegatkinja (u bosanskohercegovačkoj (bh.) delegaciji bile su dvije žene – prevoditeljice). Poglavlje završava zaključkom da je odsustvo rodne perspektive u procesu mirovnih pregovora jedna od ključnih karakteristika sporazuma koja je uslovila politiku Bosne i Hercegovine u narednih dvadeset godina.

Drugo poglavlje, autorice Arijane Aganović, pokriva period od 1996. do 2003. godine, vrijeme nakon potpisivanja DMS-a, do usvajanja Zakona o ravnopravnosti spolova (ZoRS). Iako je kroz DMS Bosna i Hercegovina u svoj Ustav uključila Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije nad ženama (CEDAW), Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (EKLJP), te zabranila diskriminaciju na osnovu spola u članu 4. Ustava, žene su po završetku rata marginalizirane u javnom i političkom životu. Period između 1996. i 2003. godine obilježen je otporom prema toj marginalizaciji i ženskom borbom za aktivnije učešće u politici. Tako se 1996. godine osniva Stranka žena BiH. U cilju povećavanja broja žena u zakonodavnim institucijama, 1998. godine uvode se “ženske kvote” i sistem zatvorenih izbornih listi. Kvote pomažu povećanju broja žena u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine (PSBiH), no Predsjedništvo ostaje bez ijedne članice. Otvorene liste se uvode 2000. godine, a 2001. godine usvaja se Izborni zakon BiH. Nakon prvih izbora u potpunosti provedenih pod domaćom nadležnošću 2002. godine, žene čine 21% zastupnika_ca u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (PFBiH) i 14,3% u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PD PSBiH).

Treće poglavlje, autorice Edite Miftari, pruža uvid u period od usvajanja Zakona o ravnopravnosti spolova 2003. godine do 2015. godine. Zakonom o ravnopravnosti spolova koji je zasnovan na odredbama CEDAW konvencije na čiju se implementaciju Bosna i Hercegovina obavezala 1993. godine, a koja čini dio Ustava BiH od potpisivanja DMS-a, uvedene su rodne kvote od 40%, koje su kroz harmonizaciju Izbornog zakona 2013. godine dovele do povećanja kvote za manje zastupljeni spol na izbornim listama. Iste godine osnovan je i Klub parlamentarki FBiH. Ovaj period je također obilježen aktivnim radom Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine (ARS BiH) i gender centara RS i FBiH, ratifikacijom i implementacijom mnogobrojnih međunarodnih instrumenata na polju rodne ravnopravnosti, kao i sve većim učešćem žena u izvršnoj vlasti. Dvadeset godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, na političku scenu Bosne i Hercegovine dolazi nova generacija žena. Zahvaljujući radu i istrajnosti žena spomenutih u ovoj knjizi, kao i mnogih drugih, otvoren je prostor za žene u politici. Pred novom generacijom je izazov da stvore prostor za žensku politiku.

Promocija knjige "1995-2015: Žene i politički život u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini" bit će održana 1. decembra u Mediacentru na adresi Kolodvorska 3 u 14:00 sati. Promocije knjige će biti održane i u Banjoj Luci, 4. decembra i u Zenici, 7. decembra.

Promociju organizuju Sarajevski otvoreni centar i Agencija za ravnopravnost spolova BiH.