Prozor u prošlost BiH: Naredbe o slobodi vjere, spisak zatvorenika i naslovi poput "Metkom prosvirao fes gospodinu Cemaloviću"
Međunarodni dan arhiva se obilježava svakog 9. juna od 2008. godine, mada se u Bosni i Hercegovini obilježava od 2011. godine.
Iako se do sada ovaj značajan datum obilježavao nekoliko dana, ove godine se sve svelo samo na jedan dan kada su građani mogli vidjeti zanimljive sadržaje Arhiva. Za razliku od medija koji su, prema riječima domaćina, vrlo dobro ispratili današnji događaj, građani nisu pokazali preveliko interesovanje.
Najstariji dokument koji građani nisu htjeli vidjeti potječe iz Orijentalne zbirke, a riječ je o naredbi Gazi Husrev-bega o slobodi vjeroispovijesti i slobodi kretanja svećenika u pravcu Kreševo – Fojnica iz 1532. godine. Među dokumentima iz perioda osmanske vladavine su i popis sarajevskog staračkog esnafa, diplome iz tadašnjih škola te udžbenici za pisanje.
Izložene su i dvije vakufname čija je kaligrafska vrijednost izuzetno velika, a na kojima su ostali i nepopunjeni listovi. Naime, one su ukrašavane pravim zlatom, odnosno zlatnim mastilom, što je izgledu stranica dalo izuzetno lijep izgled.
U njima su sadržane razne teme – od molitvi, preko pjesama, do prenesenih sudskih dokumenata i kodeksa.
Jedan od najljepših dokumenata je originalni dekret ili ukaz sultana Abdul Aziza iz 1866. godine kojim se odlikuje jedan sarajevski kadija, odnosno sudija Ragib-efendija. Među zanimljivijim dokumentima koji su danas izloženi u Historijskom arhivu Sarajevo je registar uhapšenih osoba, odnosno dužnika u Sarajevu iz 1843. godine.
Prisutan je poseban stil, poštovala se ljepota kaligrafije, kao i razvoj teskta, navođeno je ime prenosioca znanja pisanja. Danas su bile izložene i novine iz perioda kasne osmanske vladavine koje su pisane na dva jezika – turskom i bosanskom.
Drugi dio izloženih dokumenata činili su oni iz perioda austrougarske vladavine. Iz toga doba, u Arhivu su se mogle vidjeti novine koje su pisane za tri etničke skupine u BiH. Također, izložene su i novine iz perioda Kraljevine Jugoslavije kao što su Jugoslovenska pošta i Sarajevski dnevnik. Iz novina se može izučiti način pisanja tadašnjih novinara te teme koje su obrađivane, a među kojima je bila i neizostavna crna hronika.
Tako su se mogli pronaći i naslovi tipa "Tanetom (metkom) prosvirao fes gospodinu Cemaloviću".
U jeku današnje teme popisa stanovništva, Arhiv je na uvid postavio popisnice odnosno popisne listove iz perioda popisa iz 1895. i 1910. godine. U njima je sadržano 36 rubrika kao što su broj stana, imena ljudi, spol, mjesto rođenja, vjeroispovijest, bračni status i zanimanje
Iz perioda Drugog svjetskog rata našli su se partizanski list Vijesti te list režima Nezavisne Države Hrvatske pod nazivom Handžar koji je štampan na njemačkom i hrvatskom jeziku.
Priložena je i dokumentacija poput žalbi prema Mis Irbi koja je dobila poziv suda zbog neisplaćene plate jednoj od učiteljica koja je radila u njenom zavodu.