Radovi na Muzeju ratnog djetinjstva se privode kraju: Od ideje do svjetski priznate ustanove
Ono što je možda zvučalo kao luckasta ideja, postalo je stvarnost. Uprkos brojnim problemima, radovi na i u objektu budućeg muzeja u sarajevskoj ulici Logavina br. 32 privode se kraju i uskoro će biti otvoren za posjetioce. Natpis je postavljen, a sada se uređuju detalji u unutrašnjosti koja je prostrana i vrlo moderno uređena. U radovima učestvuju svi pa i radnici Muzeja predvođeni Jasminkom.
"Bilo je puno problema, ali je bilo i puno onih koji su bili uz Muzej i sada kada smo pred otvaranjem radije se sjećamo njih. Muzej ratnog djetinjstva će rasti iz godine u godinu, u to smo sigurni, i nemamo problema s finansiranjem", kazao je Halilović za Klix.ba.
Bez jedne KM iz budžeta
Ističe kako je muzejska industrija u BiH nerazvijena. U posljednjih 20 godina otvorena su samo dva muzeja, a Muzej ratnog djetinjstva će biti treći.
"Smatrali smo da zaslužuje podršku nadležnih nivoa vlasti. Nažalost, pored svih obećanja svih nivoa vlasti nijedan nije podržao otvorenje muzeja čak ni markom", kazao je Halilović.
No, ne žale se. Energični i entuzijastični tim od 15 ljudi pronašao je alternativno rješenje i savladao sve prepreke te dokazao da se nešto može ostvariti i bez finansijske podrške države. Iako nisu imali objekat, učestvovali su na velikom broju muzejskih konferencija, gostovali na univerzitetima širom svijeta, a o njima su pisali brojni svjetski mediji. Ipak, nadležnima u BiH nisu bili toliko bitni. Dok su od drugih širom svijeta dobili niz priznanja, Federalno ministarstvo kulture i sporta ih je svrstalo u devet najnekvalitetnijih projekata u državi kada su aplicirali na javni poziv za projekte od međunarodnog značaja.
"Muzej ratnog djetinjstva je kontinuirano uživao veliku podršku građana i javnosti pa se postavlja pitanje kako oni koji raspolažu novcem tih ljudi kontinuirano ignorišu ovaj muzej. Govorili smo javno o svemu jer smatramo da je to odgovorno ponašanje prema našim učesnicima, ljudima koji nas podržavaju i nama samima. S ponosom mogu reći da Muzej ratnog djetinjstva ima osigurano finansiranje. Nama više ne treba ni jedna marka i nećemo više aplicirati ni na jedan projekat", istakao je Halilović.
Ponosni tim čine ljudi iz Sarajeva, Mostara, Banje Luke, Cazina, Lukavca i izvan BiH. Osim izlaganja, Muzej će se baviti istraživačkim i edukativnim radom. Na konkurs za zaposlenje prijavilo se više od 400 osoba.
"To je raznolik tim ljudi koji su vrlo posvećeni onome čime se bave. Energija koju imamo u muzeju je naša najveća snaga. U srcu naše misije je da okupljamo ljude i damo im platformu da razgovaraju, budu zajedno i ne razdvajamo ih. Svoj rad ćemo proširiti i van BiH", rekao je osnivač.
Strani fakulteti zainteresovani za saradnju
Gdje god su se pojavili ostavili su trag i napravili saradnju. Halilović kaže kako su, kada su gostovali na Univerzitetu u Torontu, profesori na početku bili skeptični upravo zbog njihove mladosti, ali da su promijenili mišljenje nakon prezentacije.
"Gledali su nas kao grupu mladih ljudi koji se igraju muzeja, ali nakon 45-minutne prezentacije su počeli predlagati da u svoje kurikulume uključe projekt s našim Muzejom i šalju studente na praksu kod nas. Dobijamo veliku pažnju jer smo jedini koji se bavimo ovom tematikom i jedina muzejska inicijativa koja je započeta na ovaj način - s jednog kompjutera, a rasla uz podršku ljudi. Ljudi su se u toj ideji okupljali i prije nego je bilo novca za plate. Nastali smo na krilima strasti, a razvili se na krilima podrške", kazao je Halilović.
Amina Krvavac je istraživačica koja je u muzeju od samog početka. Predstavljala je Muzej i BiH na najvećoj muzejskoj konferenciji održanoj u Glasgowu.
"Na konferenciji je bilo 1.500 muzejskih profesionalaca iz cijelog svijeta. Ja sam bila govornica na jednoj od sesija i svi su bili oduševljeni idejom Muzeja ratnog djetinjstva. Svi ulažemo mnogo energije i nastavljamo dalje s puno entuzijazma jer vjerujemo u naš uspjeh", kazala je Krvavac.
I Selma Tanović je tu od početka. Iako je liječnica - medicinski antropolog, odlučila se dati svoju podršku ovoj inicijativi. Prisjeća se kako su njeni roditelji mislili da je ta ideja simpatična, ali i da je riječ o hobiju.
"S obzirom na to da sam liječnica ljudi su mi govorili 'zašto ne radiš u struci' i slično, bili su skeptični i niko nije vjerovao da ćemo od neke inicijative koja je krenula od kafića, preko iznajmljenog prostora, doći do ovoga danas", kazala je Tanović.
Atrakcija za turiste
U Muzeju će biti više od 4.000 predmeta i priča o tim predmetima koje su prikupljali tokom dvije godine na području cijele BiH. Također, imaju i audio i video svjedočenja u kojima ljudi govore o svom odrastanju u ratu.
"Tome pristupamo temeljito s naučnog aspekta i pokušavamo obuhvatiti sve aspekte odrastanja u ratu - od sigurnosti, egzistencije, preuzimanja uloge odraslog, do dječije kreativnosti, otpornosti, odlaska u školu i dr. Važno nam je ukazati ne samo na traumu kroz koju djeca prolaze u ratu, već i na taj otpor djece u ratu, na način na koji su se ona trudila i uspjela prevazići ta dešavanja te postati funkcionalni članovi društva. Divno je vidjeti naše učesnike koji su profesionalci u svom poslu, uspješni roditelji, supružnici, prijatelji i članovi društva, a imali su tragičnu ratnu priču. Tada shvatite koliko su djeca zapravo jaka", istakla je.
Mladi tim kazao je kako će muzej biti prava atrakcija za turiste, jer nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Vjeruju u svoj uspjeh i opstanak na tržištu te s nestrpljenjem iščekuju njegovo otvorenje. Zahvalili su prijateljima iz firmi FEF i Gazzda na doniranom namještaju te Mistral IT kompaniji koja im je napravila aplikaciju za Muzej.
Više informacija o Muzeju ratnog djetinjstva i radnicima potražite na zvaničnoj web i Facebook stranici.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
