Reditelj Emir Kapetanović: Kultura je žrtva politike, umjetnici stvaraju iz ljubavi i inata
Ispričao nam je kako je 1993. godine, kada mu je bilo samo pet godina, na svaki dolazak struje gledao dio "Batmana" jer je to bila jedina kaseta koja nije bila razmagnetisana, ali i kaseta zbog koje je poželio jednog dana napraviti nešto slično te krenuo u ovom smjeru.
Danas, u vremenu koje nije nimalo lako za kulturne radnike, jer za kulturu nema puno razumijevanja, sa Sašom Peševskim i Nevenom Samardžićem, u produkciji "Refresh" završava igrani film "Sarajevo Universe", koji se sastoji od tri međusobno povezane priče tri generacije stanovnika današnjeg Sarajeva.
"Snimljene su dvije trećine. Ostala je još moja priča koja se snima u aprilu ove godine i govori o dječaku Kerimu Legendi koji pokušava osnovati superherojsku družinu 'Liga heroja' u cilju suprotstavljanja svim vrstama nepravde koje se dešavaju u njegovom gradu", otkrio je Emir dodajući kako je sa Sašom i Nevenom studirao u klasi Pjera Žalice te kako je ponosan što će svoje prijateljstvo i rad krunisati zajedničkim radom.
Naglašava kako u današnjem Sarajevu živi veliki broj umjetnika koji u nemogućim uslovima stvaraju umjetnost i osvajaju međunarodna priznanja.
"Političari iz našeg sistema grade sebi domove, a u zapuštene domove kulture ulažu samo kada im je potrebno da u njima održe predizborni skup. Današnje Sarajevo po pitanju umjetnosti je zanimljivije nego prije dvadeset godina, a umjetnici stvaraju iz ljubavi i inata. Zamislite kako bi tek izgledalo da umjetnici imaju stvarnu podršku države i mogućnost da veći broj ljudi bude upoznat sa njihovim radom", rekao je Emir.
Društveno-politička situacija je posljedica naše letargije
Dok mladi ljudi traže izgovore, on vrijedno radi, a uspješne rezultate piše na bh. kulturnoj sceni i svojoj, krajnje impresivnoj, biografiji. U razgovoru za Klix.ba kaže kako svake godine, kroz različite projekte, obiđe veliki broj gradova u BiH gdje sreće mnoštvo mladih ljudi koji razmišljaju pozitivno o svojoj i budućnosti države. Njihov osnovni problem koji je i kočnica u sprovođenju ideja u djelo je, smatra, to što slušaju starije generacije koje nemaju kredibilitet savjetovanja i govore kako treba ili ne treba.
"Jedino što nam oni mogu donijeti su izgovori, odnosno opravdanja pomoću kojih lična krivica za neuspjeh postaje kolektivna. Takav pristup donosi kratkoročno olakšanje s obzirom na to da nisi jedini kojem ne ide, kojem ne daju ili koji ne može, ali dugoročno stvara frustraciju jer na kraju shvatiš da država i oni koji je vode ovise o tebi, a ne obratno. Što prije to shvatimo i što prije postanemo glasniji u izražavanju svojih želja i razmišljanja ova zemlja će prije krenuti naprijed", poručio je Kapetanović.
"Uvijek je bilo i bit će loših ljudi, loših političara, kriminalaca, kriminala, korupcije, nepotizma i svih ostalih društvenih boljki, ali nikada u ovolikoj mjeri. Naša šutnja na postojeću situaciju postaje prešutno odobravanje onima koji naše društvo čine lošim. Naši sitni pokušaji potkupljivanja policajaca i šalterskih službenika, okretanje glave od situacija u kojima neko naprimjer krade ili maltretira nekoga u tramvaju, te konstantno davanje glasova ljudima koji dvadeset godina vode ovo društvo u propast čine nas direktnim saučesnicima i odgovornima za stanje u kojem se trenutno nalazimo. S druge strane spoznaja da smo mi krivi za postojeću situaciju je olakšavajuća, jer isto tako možemo biti 'krivci' i za poboljšanje iste", rekao je Emir.
Kaže kako je kultura, čiju važnost i moć za razvoj jednog društva političari ne shvataju, žrtva lošeg tretmana jednako kao i ostali društveni segmenti.
"Njihovim nepoznavanjem materije dolazi do toga da se smanjuju budžeti za snimanje filmova, pravljenje predstava, održavanje festivala što rezultira odumiranjem kulturnog života, ali i umanjenjem ekonomskih i drugih doprinosa državi i entitetima s obzirom na to da kreiranje kulturnih proizvoda iziskuje upošljavanje velikog broja umjetnika ali i osoba koje se bave drugim djelatnostima", rekao je ukazujući na činjenicu da međunarodnu reputaciju države posljednjih dvadeset godina osvjetljavaju jedino umjetnici i sportisti.
Njegova predstava "Bajka koju idiot priča" nastala je za vrijeme popisa stanovništva i odgovor je na besmisao plašenja i svrstavanja ljudi u torove. Pune tri godine igra se na kartu više, a Emir, iako mu je žao što je ta tema aktuelna i danas, kaže da mu najviše imponuje činjenica da je riječ o predstavi koju glumci Kamernog teatra 55 s radošću igraju.
"'Bajka koju idiot priča' je komedija o čovjeku koji ni nakon što je umro ne može da bude raspoređen dalje dok se ne izjasni o tome kome pripada. S obzirom na to da odbija da se svrsta ostaje vječno u međuprostoru zagorčavajući život onima koji bezuspješno pokušavaju da ga pridobiju u svoje redove", rekao je reditelj naglašavajući kako se u Bosni i Hercegovini ništa neće promijeniti sve dok se ne okrenemo sebi i ne sjednemo u "osam očiju" (računa i Ostale kao kategoriju) te ne dogovorimo šta ćemo i kako ćemo.
Jednaki, ali različiti
Danas uspješan i perspektivan mladi reditelj i umjetnički direktor "Magacin Kabarea" odrastao je u Sarajevu u vremenu u kojem se borba sa bh. svakodnevnicom vodila kroz rap muziku.
"U to doba, prije nekih petnaest godina, veliki broj mladih ljudi svoje nezadovoljstvo iskazivalo je pisanjem, snimanjem i izvođenjem pjesama koje su imale za cilj ukazati na društvene probleme i nužnost rješavanja istih. Ljudi koji su to radili najbolje i moji heroji iz tog vremena su momci iz sarajevskog Capital City Crew-a i Darko Majerski, odnosno mostarske Sove. Upisom Akademije scenskih umjetnosti, te završetkom studija režije, borbu kroz rap muziku zamijenio sam borbom kroz film i pozorište", rekao je Emir kojem je umjetnost način ostajanja normalnim ali i borba za ostajanjem u Bosni i Hercegovini.
Magacin Kabare, koji se razvio u teatar posvećen ispitivanju aktuelnih društvenih pitanja i time postavio standarde za aktivizam kroz različite forme umjetnosti, postoji već šest godina. Ekipa Magacin Kabarea napravila je mnogo značajnih projekata koji su okupili veliki broj publike i umjetnika. Također su preko hiljadu djece i mladih širom Bosne i Hercegovine, kroz Radionice kreativnosti i mašte Mali Magacin Kabare, upoznali sa umjetnošću i naučili da se samostalno kreativno izraze.
Zbog sveprisutnosti trenda u kojem se kroz politiku, školstvo i medije potenciraju različitosti među bh. etničkim grupama udruženje "Magacin Kabarea" nedavno je, uz podršku Ambasade SAD-a u BiH, pokrenulo projekt "Potraga za sličnostima" u koji su uključeni mladi iz Doboj Juga, Sanskog Mosta, Ljubuškog, Tomislavgrada, Lopara i Ribnika.
"Formirani u četiri grupe koje se odnose na film, literaturu, slikarstvo i muzičku umjetnost mladi su imali priliku da se upoznaju, posjete gradove u kojima nikada nisu bili te da u proteklih šest mjeseci zajedno istraže individualni i kolektivni identitet, te kreiraju novo kulturno nasljeđe BiH. Njih 180 su dokazali da zdravu BiH i njeno društvo možemo graditi jedino kroz upoznavanje i poznavanje njenih stanovnika, kroz razmjenu mišljenja i pronalaženje zajedničkih interesa. Dokazali su da se zdravije društvo kreira pronalaženjem sličnosti i zajedničkih interesa građana kojih je mnogo više nego onih kojima ih pokušavaju razdvojiti", rekao je Emir.
Uskoro je planirana i premijera dugometražnog dokumentarnog filma "Potraga za sličnostima", čiju režiju potpisuje naš sagovornik koji ističe kako smo u suštini jednaki, samo nam to niko nije rekao.
"Razlike među građanima BiH postoje u onoj mjeri u kojoj ih odredi politika. Posljedica toga je da veliki broj mladih iz Sarajeva nikada nije posjetio nijedan drugi grad svoje države, dok su njihove kolege iz drugih gradova česti posjetioci glavnih gradova drugih država, a o glavnom gradu svoje države znaju veoma malo", zaključio je Emir koji u narednom periodu planira rad na novoj predstavi u produkciji Magacin Kabarea, ali i putovanje u SAD gdje je sa suprugom Zanom Marjanović pozvan kao gostujući predavač na Univerzitetu na Floridi.
