Inspirisana majstorima evropske likovne umjetnosti od renesanse do secesije (nove umjetnosti), izložba Mersada Berbera (1940-2012) pokazuje njegove izražajne moći i talenat.
Kustosi su u 35 djela predstavili pola stoljeća Berberovog posvećenog stvaralaštva u kojem se vidi dijalog ovog umjetnika s imenima poput Velázqueza, Ingresa i Klimita, kao i jugoslavenskih umjetnika Bukovca i Jurkića.
Izložba također pokazuje široku lepezu Berberovih djela, od utjecaja njegovih putovanja po BiH do strašnih jama u Srebrenici.
Poznat je po velikim platnima i mješovitoj tehnici, a na osnovu svoje jedinstvene teme i inovativnog pristupa Berber se razlikuje od evropskih majstora od kojih crpi svoju inspiraciju.
Kustosica izložbe historičarka umjetnosti Aida Abadžić Hodžić opisuje Berbera kao pionira generacija mladih grafičara koji je lokalnu umjetničku scenu otvorio ka globalnim trendovima.
Impresivno predstavljanje umjetničke scene
Mersad Berber je šezdesetih godina bio student Akademije likovnih umjetnosti u Ljubljani, u klasi Maksima Sedeja. Njegov rad je prvi put izložen na Bijenalu grafičke umjetnosti u Ljubljani 1961. godine, na jednom od najprestižnijih umjetničkih događaja tog perioda, zajedno s najboljim grafičarima na svijetu.
Berberovi rani radovi i grafike pokazuju utjecaj akademije u njegovoj formi i tehnici i njegov interes u izražavanju kulturne tradicije.
Svojim jedinstvenim talentom koji mu je omogućio da stvori veze između različitih kultura i tradicija i inteligencijom koja je prodrla u dubine historijskog iskustva Berber je okupio antičku, bizantijsku, srednjovjekovnu, renesansnu, baroknu, secesijsku i modernu umjetnost spajajući Istok i Zapad na veoma svojstven način. Ovaj stil se vidi u njegovim radovima devedesetih godina gdje se referirao na velike majstore evropske umjetnosti sa starim fotografijama i razglednicama Bosne.
Prikazom tragičnih događaja iz rata devedesetih, posebno sa Srebrenicom, Berber je dostigao svoj vrhunac. Tragediju u Srebrenici smatrao je "velikom, svetom temom i himnom", a na tom radu je radio godinama prikupljajući stare novinske fotografije, dokumente, forenzičke izvještaje, videosnimke i knjige, a često je posjećivao i Srebrenicu i Potočare.
Njegovi radovi nisu samo elegija umrlim, već pokazuju i smrt multikulturalizma koji je stoljećima preživljavao na Balkanu bez obzira na sve etničke i vjerske netrpeljivosti.
Centralna metafora u većini Berberovih radova je figura konja, simbolično stvorenje različitih naroda i kultura. Berber je govorio da figura konja predstavlja vrijednog i natovarenog planinskog konja u BiH kojeg je povezao s dubokim aspektima života - označava težak rad i brakove, sahrane i ratove. Ekspresivni kapacitet ovog konja, njegove patnje i njegove nesavršene ljepote predstavljaju biografiju Berberovih ljudi.
Izložba će biti otvorena do 7. maja.
Počelo je praznično ukrašavanje grada: U Sarajevu zasjali prvi novogodišnji ukrasi
