Romi u BiH upozoravaju: Naš je jezik gotovo zaboravljen, prijeti mu nestanak
Zvanični rezultati popisa stanovništva kazuju da u Bosni i Hercegovini ima blizu 17.000 Roma, međutim, pretpostavke nevladinog sektora su da ih je mnogo više, čak i do 70.000, jer ih se većina izjasnila da pripada nekom od konstitutivnih naroda.
Jezik koji donosi toplinu
Dvadesetsedmogodišnji Denis Mujić iz Kiseljaka kod Tuzle govori romski jezik, ali je rijetkost da ga može primjenjivati u svakodnevnoj konverzaciji.
"U većini slučajeva romski jezik je zaboravljen, između ostalog jer imamo miješane brakove, a Romi koji ga govore ne žele ga prenositi na svoju djecu. Brojni su razlozi za to, a jedan od njih je da ga se stide, ili su ga u određenoj mjeri kroz godine zaboravili", kaže Mujić u razgovoru za Klix.ba.
Jezik je ovo koji sa sobom nosi toplinu, a u našoj zemlji tek prije osam godina je objavljen prvi bosansko-romski rječnik.
"Posebna ljepota se osjeti kada imate priliku sjesti s djedom ili nenom koji izuzetno lijepo govore romski jezik. Tada se osjeti jedna toplina, ali nažalost to mnogima koji ne poznaju romsku kulturu, tradiciju i jezik vjerovatno izgleda veoma čudno", ističe Mujić.
Romski jezik u današnjoj svakodnevnici izuzetno malo se primjenjuje na području cijele regije, posebno Bosne i Hercegovine.
U javnosti ga se rijetko može čuti, izuzev u romskim domaćinstvima, odnosno zajednicama ove nacionalne manjine.
"Izuzetno je bitno da se očuva, ne samo romski jezik, nego i naša kultura i tradicija o kojoj drugi veoma malo znaju. Mislim da je to i jedan od razloga zbog kojeg veliki broj ljudi ima predrasude prema nama. Ne poznaju nas dovoljno, ali mi se trudimo kroz razne aktivnosti javnosti predočiti da smo tu, da smo građani BiH, njihove komšije i prijatelji", ističe u razgovoru za naš portal Indira Bajramović, predsjednica tuzlanskog Udruženja žena Romkinja "Bolja budućnost".
Iako njeguju običaje i kulturu, jezik kroz obrazovni sistem Romi u našoj zemlji još uvijek ne mogu izučavati.
Zakon dopušta njegovo izučavanje i nalaže da predavanje drži stručna i kvalifikovana osoba, ali da bi romski jezik ušao u obrazovni sistem morao bi proći kroz izuzetno dug proces.
Određene aktivnosti u ovom smjeru u Tuzlanskom kantonu se već sprovode, jer je resorno ministarstvo obrazovanja formiralo radnu grupu koja će učestvovati u izradi akcionog plana na kantonalnom nivou, koji je baziran na Akcionom planu za inkluziju Roma, usvojenom od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Cilj je romski jezik uvesti u škole kao fakultativni predmet, a osim administrativnih procedura trebat će obrazovati i jednu generaciju nastavnika.
Majka svih jezika
U Srbiji romska nacionalna zajednica broji 140.000 osoba. Za razliku od BiH, u susjednoj državi se romski jezik izučava u školama, a standardizovan je 2012. godine.
Doktor sociologije i filozofije Bajram Haliti kaže nam da je romski jezik majka svih jezika te da je izuzetno teško napraviti poveznicu između njega i bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika.
"Romski jezik za razliku od ostalih još uvijek je u povoju, a mi prema evropskim zakonima, konvencijama i rezolucijama sada insistiramo da sve države koje žele biti dio evropske porodice počnu ga poštovati. Njega se mora na velika vrata uvesti u školske sisteme, ali i elektronske i printane medije", ističe Haliti, autor srpsko-romskog, odnosno romsko-srpskog rječnika s gramatikom i pravopisnim savjetnikom.
On navodi i da su turcizmi neizostavni dio romskog jezika, a na našim prostorima, posebno u Bosni i Hercegovini su zastupljeni kao pendžer, džezva, fildžan, čerga…
Srbijanski književnik Alija Krasnići na romskom jeziku piše već 40 godina, a dosad je publikovao više od 100 djela.
Autor je prvog srpsko-romskog, odnosno romsko-srpskog rječnika s dopunom u drugom izdanju. Jedini je autor u svijetu koji je uz dva izdanja romskog rječnika, izdao rječnik sa stranim riječima u romskom jeziku, a publikovao je i rječnik pravnih termina.
"Nažalost, ne samo u Srbiji, nego i u svim državama u okruženju nema dovoljno sluha kada je u pitanju književnost romskog jezika. Izuzetno malo novčanih sredstava se izdvaja za romsku pisanu riječ, što je poražavajuće. Mi imamo želju da stvaramo mostove među ljudima, jer na Balkanu živjeli smo svi jedni uz druge, a sada se razdvajamo", kaže Krasnići za Klix.ba.
U odnosu na BiH, Srbija je prošle godine publikovala bukvar i čitanku na romskom jeziku.
Ova nacionalna manjina koja spada u najbrojniju u BiH ususret 5. novembru, Međunarodnom danu romskog jezika upozorava na nestajanje vlastitog jezika.
Nesvakidašnji prizor na Palama: Četiri srne i srndać prišli čovjeku i jeli mu iz ruke
